Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Europski uhidbeni nalog Josipu Perkoviću mogao bi biti uručen već u jutarnjim satima Nove godine.


Sutra na snagu stupaju zakonske izmjene po kojima će se Europski uhidbeni nalog primjenjivati i na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002.

Vezani članci U dvorištu obiteljske kuće pronađeno tijelo žene, policijski očevid u tijeku - 2 Strava u Sesvetama: Pronašli tijelo žene, priveden član obitelji. Sin je ubio majku sjekirom? Slika nije dostupna Je li Josip Perković progovorio o ubojici Stjepana Đurekovića?

'Očekujemo da zbog pritiska javnosti i medija policija neće čekati prvi radni dan, nego da će Josipu Perkoviću nalog uručiti već u srijedu', kazao je Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo.

Osim Perkovića, EUN će se od Nove godine aktivirati i za još 28 osoba za kojima su članice EU raspisale naloge. Mediji nagađaju da su među njima još dvojica bivših 'obavještajaca' Ivan Lasić i Zdravko Mustać te niz ubojica, krijumčara, razbojnika i drugih prijestupnika.

Bivšeg čelnika jugoslavenske, a potom i hrvatske obavještajne službe Josipa Perkovića njemačko pravosuđe tereti da je sudjelovao u organizaciji ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

Ispovijest čovjeka koji je posvađao Njemačku i Hrvatsku

Po propisanoj proceduri, nakon što EUN stupi na snagu, policija će Perkovića privesti županijskom državnom odvjetniku, koji će ga ispitati i upitati pristaje li na izručenje. Potvrdan odgovor proceduru izručenja učinio bi pukom formalnošću, no sudeći po ranijim Nobilovim izjavama, takav je rasplet teško očekivati.

Izglednije je da Perković neće dobrovoljno pristati na predaju te da će županijski državni odvjetnik, najkasnije 48 sati nakon razgovora s Perkovićem, zahtjev za izručenjem proslijediti Županijskom sudu u Zagrebu.

Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda nakon toga ima osam dana da odluči o izručenju, a na sudsku odluku Perković ili državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu u naredna tri dana.

A kakva će biti odluka županijskog, a potom i Vrhovnog suda ne žele nagađati ni kaznenopravni stručnjaci, koji nisu suglasni ni oko toga je li za Đurekovićevo ubojstvo nastupila zastara, koja je, pak, od lipnja obvezujući razlog za odbijanje izručenja na temelju europskog uhidbenog naloga.

Lex Perković

Saborska je većina, naime, na prijedlog Vlade i uz protivljenje oporbe, 28. lipnja, svega tri dana prije ulaska Hrvatske u EU, izmijenila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU i, među ostalim, propisala da se EUN ne odnosi na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. kada je u na snagu stupila Okvirna odluka Europskog vijeća o EUN-u.

Vlada je obrazlagala da želi spriječiti zatrpavanje hrvatskih sudova uhidbenim nalozima, a potom i da želi zaštititi hrvatske branitelje od procesa u drugim državama, no u javnosti je protumačeno da izmjene imaju samo jedan cilj - zaštititi Perkovića od izručenja, a zakon je kolokvijalno nazvan 'lex Perković'.

Na zakonske izmjene oštro je reagirala Europska komisija, tvrdeći da Hrvatska time krši obveze preuzete u pristupnim pregovorima. Komisija je najavila i sankcije za Hrvatsku, a cijela je priča završena svojevrsnim kompromisom, tako da je još jednim zakonskim izmjenama utvrđeno da EUN bez vremenskih ograničenja na snagu stupa od 1. siječnja.

Ostala je, međutim, odredba po kojoj se izručenje mora odbiti ako se radi o kaznenom djelu za koje je nastupila zastara pa su se kroz ljeto lomila koplja oko toga je li i i kada nastupila zastara za Đurekovićevo ubojstvo.

Državno odvjetništvo ranijih je godina kao neosnovane odbacilo dvije kaznene prijave protiv Perkovića, pri čemu je protumačilo da je zastara nastupila još 1998., pozivajući se na Krivični zakon bivše Jugoslavije iz 1977. po kojem je za teško ubojstvo bila predviđena smrtna kazna, sa zastarnim rokom od 25 godina.

No, kako je Ustavom iz 1991. Hrvatska ukinula smrtnu kaznu, tužiteljstvo je protumačilo da se u ovom slučaju primjenjuje maksimalna kazna od 15 godina i jednak zastarni rok. Takvo su tumačenje ljetos pobijali brojni stručnjaci kaznenog prava, tvrdeći da se tako kratak zastarni rok ne može primijeniti ni po zakonu koji je vrijedio 1983. ni po sadašnjem zakonu po kojemu je zastara za teška ubojstva 40 godina.
Dio ih je tumačio da je zastara nastupila tek 2008., a dio smatra da se primjenjuju zastarni rokovi koji su na snazi u trenutku pokretanja kaznenog progona te da zastara u Perkovićevu slučaju nastupa tek nakon 40 godina, odnosno 2023.

Ustavne promjene

Kako bi se obranili od tvrdnji da su vjerodostojnost Hrvatske u EU poljuljali samo kako bi onemogućili Perkovićevo izručenje, vladajući su predložili dopunu Ustava koja je trebala rezultirati nezastarijevanjem teških ubojstava.

Prijedlogu se otpočetka protivio HDZ, tvrdeći da bi takva promjena omogućila da se postupak protiv Perkovića pokrene u Hrvatskoj, što bi bio dodatni razlog da ga se ne izruči. Tražili su da se propiše kako postupak u Hrvatskoj ne može biti razlog za odbijanje izručenja ako je pokrenut tek nakon zaprimanja EUN-a.

Podršku su uvjetovali i nizom drugih ustavnih rješenja koja su vladajućima bila neprihvatljiva pa su potreban 101 glas počeli tražiti izvan HDZ-a.

Na ustavne promjene tako su pristali Hrvatski laburisti, na čije je inzistiranje prijedlog proširen nizom odredbi kojima se uređuje referendumska problematika, HDSSB koji je uspio 'progurati' odredbe vezane uz regionalizaciju te nezavisna Jadranka Kosor koja je tražila kraće stanke u zasjedanju Sabora.

Sabor je već utvrdio i konačni prijedlog, a kako bi se Ustav promijenio prije Nove godine, sazvana je izvanredna sjednica, no planovi su se izjalovili u samoj završnici, kada je HDSSB, bez prethodnih najava, na konferenciji za novinare kazao kako ipak nije spreman podržati prijedlog, ako se ne produlji rasprava o ustavnim promjenama i dodatno ne razmotre prijedlozi struke i predsjednika Republike Ive Josipovića.

S obzirom na neuspjeh ustavnih promjena, odbije li sud zbog zastare Perkovićevo izručenje Njemačkoj, u Hrvatskoj će do daljnjega ostati slobodan čovjek. (Hina)