Istraživanje je provedeno u srpnju na uzorku od oko 1500 žena. Pratnju na porođaju imalo je tek 21 posto trudnica, a i pregledi su bili rjeđi nego inače.


Trudnička skrb smanjena je u vrijeme pandemije koronavirusa, pratnju na porođaju imalo je tek 21 posto trudnica unatoč upozorenjima stručnjaka da pratnju ne treba ukinuti, a 31 posto njih moralo je nositi zaštitnu masku na porođaju, pokazuje istraživanje provedeno na 1500 žena.

Vezani članci Muke s koronavirusom - 1 Korona eksplodirala u jednoj županiji, kritično je u drugoj, liječnici su zabrinuti, a građani se tek prilagođavaju: "Zbog ograničenog broja ljud bude i svađe" Noćni provod - 2 Splitska policija u subotu kontrolirala kafiće i klubove, obišli su ih 163 i provjerili drže li se mjera Stožera

Pregledi su bili rjeđi nego inače i mnoge su trudnice upućene u druge zdravstvene ustanove. Dio trudnica (9 posto) preskočio je preporučene preglede i pretrage, najčešće redovni pregled ili pretragu, pokazuje istraživanje o dostupnosti zdravstvene skrbi žena tijekom pandemije predstavljeno na online konferenciji u organizaciji udruge Roda i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Istraživanje je provedeno u srpnju na uzorku od oko 1500 žena koje su zatražile skrb u području zdravstvene zaštite trudnica, rodilja, babinjača, ali i žena koje su tražile skrb tijekom postupaka medicinski potpomognute oplodnje.

Tijekom trudnoće njih 68 posto nije kontaktirala patronažna sestra, a nisu ni znale za takvu uslugu. Pristup zdravstvenoj zaštiti otežala je i činjenica da su trudnice često morale same nabaviti zaštitnu opremu koja je bila uvjet za pristupanje pregledima (50 posto) i propusnice koje su morale ishoditi za trudničke preglede za ustanovu izvan mjesta stanovanja (34 posto).

Rodilišta su uvela različita pravila za pratnju na porođaju i za vrijeme pandemije unazadio se desetogodišnji trend povećanja broja rodilja koje imaju pratnju na porođaju, unatoč upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije i mnogih europskih stručnih društava da nema razloga za ukidanje pratnje. Prije epidemije COVID-19 pratnju na porođaju imalo je 62 posto žena, a za vrijeme pandemije tek 21 posto.

Srozala se i mogućnost kretanja u porođaju - u vrijeme epidemije žene su uglavnom morale ležati u krevetu za vrijeme trudova i porođaja, dok je prije pojave koronavirusa taj postotak bio 78 posto.

Obustava u centrima za humanu reprodukciju značila je najmanje 47 dana bez postupaka medicinski potpomognute oplodnje, a u nekim centrima i više od dva mjeseca, navode Rode.

Broj fakturiranih postupaka prema HZZO-u od ožujka do lipnja pokazuje pad od 60 do 70 posto postupaka samo na teret HZZO-a, pa se očekuje 200 manje rođene djece iz MPO postupaka. Brojka se penje i na 400 ako se tome pridodaju postupci u privatnim poliklinikama.

Rezultati u podršci dojenju tijekom boravka u rodilištima pokazuju znatan pad standarda u baby-friendly rodilištima u Hrvatskoj. Tek 19 posto beba bilo je u kontaktu "kožom na kožu" sa svojom majkom u trajanju od najmanje sat vremena neposredno nakon porođaja, a tek 36 posto majki navodi da dijete tijekom boravka u rodilištu nije bilo odvajano od njih.