Veliku površinu prekrivenu šumom, naročito u ljetne mjesece, na otoku Korčuli potrebno je motriti protiv požara. Jedna čitateljica po ovom je pitanju u Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 2013. poslala pismo u kojem je razjasnila problem. Sada se javila i u redakciju Dnevnik.hr.


Jedna stanovnica Blata s otoka Korčula još prije dvije godine žalila se Ministarstvu okoliša na problem zaštite od požara na tom otoku, upozoravajući da Hrvatske šume prilikom čišćenja sijeku makiju i potom je ostavljaju tako posječenu na terenu.  Upravo tada, tvrdi, povećava se mogućnost nastanka požara. Strahuje da su osušena makija i nisko raslinje mamac za piromane ili pak da je potrebno vrlo malo da se zbog visokih temperatura u trenutku sve zapali.

Vezani članci Šteta od potresa, ilustacija - 1 Fond za zaštitu okoliša dodjeljuje više od 600 milijuna kuna: Pogledajte što vam sve mogu sufinancirati PR Pogledajte izložbu kojom su djeca vrtića Dobro drvo i agencija MediaCom krenuli u borbu protiv jednokratne plastike

Pismo Korčulanke koje je 2013. poslala u Ministarstvo na dvije adrese, proslijeđeno je i našoj redakciji. Ona nije, tvrdi, nikad dobila odgovore.

Stoga smo mi o ovoj problematici upitali i Ministarstvo i nadležne Hrvatske šume koje su objasnile čitavu proceduru čišćenja terena i naglasili da rade sve u skaldu s propisima.

Pismo zabrinute Korčulanke:

'Javljam se s otoka Korčule, jednog od zelenih bisera Jadrana, koji samo dobrom organizacijom lokalnih dobrovoljnih vatrogasnih društava već godinama nije imao većeg požara.

Godinama je politika okretanje turizmu kao jedinoj grani za život na otocima i u Dalmaciji. Ljudi dolaze na ovaj otok upravo zbog prekrasne prirode, zelenila. Da li nam je u interesu da tako i ostane? DA. Da li želimo svojim gostima prirediti spektakularan požar kao dio ljetovanja? Sigurna sam da se slažete da NE.

Žalosno je da se na terenu događaju - već godinama - stvari poput one koju možete vidjeti na slikama u privitku: unatoč iznimnoj opasnosti od požara, Hrvatske šume provode čišćenje šume na način da sijeku makiju (U KOJOJ JE SAV ŽIVOT - GNIJEZDA PTICA, SKROVIŠTA ZEČEVA I SVIH DRUGIH MALIH ŽIVOTINJA - A NE U BOROVIMA!!!) i onda je ostavljaju tako posječenu na terenu kojeg su očistili!?!?!

Dovoljna je puka nepažnja, malo vjetra, da uopće ne spominjem piromane koje ovakvi prizori samo mame, da izgori pola otoka. Zadnji požar kojega smo imali krenuo je upravo s područja s kojeg vam šaljem fotografije - s južne strane Korčule, predjela Prižba, a u roku od nekoliko sati, nošen vjetrom, našao se na ulazu u Velu Luku - linija požara bila je 21 km.

Da rezimiram: način na koji se radi čišćenje šuma na otoku Korčuli je sasvim pogrešan - od pristupa da se borova šuma čisti od makije u kojoj je sav život - a ne od borova na kojima živi samo borov prelac (leptir) i cvrčak, preko načina - da se sve posječeno ostavlja u šumi i time stvara i nered i opasnost. Ugrožava se sav život u šumama, ugrožava se život i imovina stanovnika i gostiju', napisala je stanovnica Blata Ministarstvu okoliša i prirode iz kojeg nije dobila nikakav odgovor.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode naglašavaju kako način na koji se provodi čišćenje šuma na otoku Korčuli koji, kako navodi autorica pisma, ugrožava tamošnji okoliš, nije u njihovoj nadležnosti.

'Dovoljna je puka nepažnja, malo vjetra, da uopće ne spominjem piromane koje ovakvi prizori samo mame, da izgori pola otoka'

Ministarstu zaštite okoliša i prirode poslali smo upit te od glasnogovornice Dijane Sušac dobili sljedeći odgovor: 'Nemam podatak o tome je li 2013. bivši pomoćnik ministra Obrdalj odgovorio na mail. U svakom slučaju pitanje za Hrvatske šume trebalo bi uputiti Hrvatskim šumama ili njihovom resornom ministarstvu, Ministarstvu poljoprivrede'.

Odgovor iz Hrvatskih šuma

Upit o načinu na koji se čisti šuma na Korčuli, poslali smo i u Hrvatske šume, gdje su nam odgovorili da se taj posao obavlja u skladu sa strogo propisanim programom.

'Sve šumarije u sklopu HŠ, pa tako i šumarija Korčula rade prema propisanim radovima Programa gospodarenja šumama. Programi su propisani od strane Ministarstva poljoprivrede i u skladu su s pravilima struke. Protupožarna čišćenja, njege i ostali radovi, izvršavaju se na način da se smanji broj biljaka po hektaru, potkrešu donje granje na stablima alepskog bora i da se prorijedi makija smanjivanjem broja izbojaka. Poslije izvršenih radova napravi se šumski red na način da se posječeni materijal poslože na hrpe ili pruge ili se usitni s iveračem', odgovorili su u odjelu za odnose s javnošću, priloživši fotografiju spornog područja nakon čišćenja.

Kako navode u Hrvatskim šumama, fotografije čitateljice vjerojatno su nastale u međufazi čišćenja te su poslali i svoju fotografiju tog područja nakon čišćenja. 'Dostavljene fotografije napravljene su tijekom izvođenja radova čišćenja 2013. godine (Gospodarska jedinica Šaknja rat, odjel 24a) i ne prikazuju stvarno stanje niti tada niti danas, već samo jednu kratku međufazu, jer se svi radovi ne mogu izvršiti istodobno. Iza radova prorjeđivanja napravljen je šumski red i materijal je složen na hrpe', stoji u odgovoru, a dobili smo i fotografije naknadnog izgleda odjela 24a, koje su priložene u tekstu.

Kažu kako se njima nitko nije obratio sa pritužbom na radove. 'Nismo imali pritužbi na radove ni tada ni danas. 'Dapače, tijekom godina smo samo imali pohvale vatrogasaca koji su npr. uspjeli pogasiti požar u noći u šumi u kojoj je bili izvršeno protupožarno čišćenje, jer su bili u mogućnosti da prostru vatrogasne cijevi i gase prizemni požar koji se nije proširio u krošnje iz razloga što im je očišćena površna bila prohodna. Takav požar se prije nekoliko godina zapalio u šumi alepskog bora zbog ispaljene signalne rakete s broda.

'HŠ svake godine izrađuju Plan zaštite šuma od požara, u sklopu kojeg je i uspostavljanje motriteljsko-dojavne službe, koja se svake godine aktivira od 1. lipnja do 15. rujna. Za šume u I. stupnju opasnosti od požara motrenje i dojava provodi se danonoćno (0-24 sata) s brojnih motrionica koje su izgrađene u tu svrhu. HŠ imaju i osposobljene interventne skupine radnika, opremljene vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara, te u svakom smislu sudjelujemo i pomažemo tijekom cijele protupožarne sezone, a izrada i održavanje protupožarnih puteva obavlja se tijekom cijele godine', kaže Ana Juričić Musa, iz odjela za odnose s javnošću HŠ.

Hrvatske šume pitali smo koliko traje razdoblje od sječe do završnih radova, odnosno koliko dugo makija ostaje na tlu i postoji li u tom razdoblju prostor za zapaljenje, bilo od strane piromana ili neke nepredviđene situacije. Načelno, radi se o razdoblju od nekoliko dana. 'Što se tiče trajanja radova čišćenja, odvoza i usitnjavanja, oni ovise o organizaciji i vremenskim uvjetima. U slučaju radova za koje pitate, rađeni su početkom svibnja 2013. godine, radio ih je za nas temeljem raspisanog natječaja privatni poduzetnik. Nadzor nije utvrdio nikakve nepravilnosti. Ukupno se radilo na 15 hektara (150.000 m2)', navode u HŠ.

'U protupožarnoj sezoni od 1. 06. do 15. 9. na motrenju imamo zaposleno 40 djelatnika i sklopljen ugovor s 2 DVD-a koji za nas također rade protupožarno motrenje. Godine 1998. u velikom požaru na Korčuli je izgorilo 320 hektara državnih šuma gdje od tada radimo probijanje i gradnju protupožarnih prometnica, saniramo i njegujemo mladu šumu, te smo izgradili i novu motrionicu koja je u ovom požaru sad ponovno izgorjela. Uz sve ove radove u državnim šumama, treba znati da je dvaput više privatnih šumskih površina na Korčuli na kojima se ništa ne radi te zapuštenih poljoprivrednih površina', tvrde u Hrvatskim šumama.

Nije li čudno da su dva požara izbila u roku 20 minuta?

Podsjetimo, požar na Korčuli i Pelješcu bukti već nekoliko dana, a u borbu s njim hvataju se sve raspoložive snage, od vatrogasaca na terenu koji su kolegama s otoka došli i iz raznih dijelova Hrvatske, do velikog broja raspoloživih zračnih snaga koje se razmještaju s požarišta na požarište ovisno o tome gdje su više potrebni. Požar je ugrozio i kuće, pa su pojedina mjesta, koja su ujedno i puna turista u nekom trenutku bila evakuirana.

U požaru je do sada već izgorjelo više stotina hektara šume, izgorjele su životinje na pojedinim farmama, a oštećena je i poznata vinarija Grgić na Pelješcu, koja je zbog plamenih jezika ostala bez tri do četiri berbe vina.

Opožarena područja obišli ministri s premijerom. Na pitanje novinara nije li čudno da su dva požara izbila u roku 20 minuta, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da 'nema potrebe za pričama i nagađanjima'. 'Policija će to riješiti. Sada je bitno spriječiti ljudske žrtve. Najvažnije je da nije bilo ljudskih žrtava', kazao je Ostojić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook