Čim se netko pobuni protiv ideje o pomicanju dobne granice umirovljenja na 67 godina, odmah stižu kritike da je ljenjivac, no podosta ekonomista upozorava da će to još više urušiti sustav i da riješenja treba tražiti na tržištu rada, a ne u mirovinskom sustavu.

Galerija


Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever smatra da Hrvatska nema uvjete za podizanje dobi za umirovljenje.

Vezani članci Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, i Mislav Bago (Foto: Dnevnik.hr) Krešimir Sever o referendumu: "Potpise ne možemo ni u kojim uvjetima povući. Ako je Vlada ovim kupovala vrijeme, na ulice idemo i prije" Voda, ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Svijet suočen s nevidljivom krizom resursa ključnog za život, a mi i dalje vjerujemo da ga imamo na bacanje

''Moje mišljenje je da je odlazak sa 67 godina u mirovinu nepravedno jer ono što bi mirovinski sistem trebao raditi je određivati donju granicu odlaska u mirovinu 65. Oni među nama koji mogu više raditi, mogu i nastaviti raditi'', smatra Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Od svih sugovornika, jedini koji jesu za podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina – ne daju izjave. Iako se Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, kao i sva ostala ministarstva, financira javnim novcem te su dužni odgovarati na upite, ostali smo uskraćeni za odgovor. S obzirom na to da nismo mogli ispuniti novinarski postulat ''neka se čuje i druga strana'', iznijet ćemo argumente protiv produljenja radnoga vijeka na 67 godina. ''Mi trenutno zaostajemo u prosjeku doživljenja za prosjekom EU negdje oko tri godine. Za razvijenijim europskim zemljama četiri, pet. Već po tome nemamo uvjeta za produljenje radnoga vijeka'', objašnjava Krešimir Sever.

Hrvati u mirovini uživaju najviše pet godina

Umirovljeni Hrvati, i to u punome zdravlju, u mirovini uživaju najviše pet godina. Statistika kaže kako je to u drugim, razvijenim zemljama deset godina. ''Europska komisija pred RH je stavila tri točke. Prvo, pokušajte odvratiti ljude od prijevremenog umirovljenja. To smo napravili.

Drugo, ubrzajte dob prelaska na što je moguće više godine života kada odlazite u mirovinu. I to smo napravili. Treće, uskladite odredbe o umirovljenju po posebnim propisima s odredbama odlaska u mirovinu univerzalno, dakle radničke, uobičajene mirovine. To nažalost nismo napravili'', ističe Velibor Mačkić.

Troškovi su podijeljeni asimetrično i uglavnom su na teret trenutnih radnika. ''Ako radite reformu, onda morate reformirati i na jednoj i na drugoj strani , onoj koja donosi prihode i onoj koja trenutno generira rashode. To se nije napravilo'', objašnjava Mačkić.

Raste udio prijevremenih mirovina

Uz starenje i iseljavanje, temeljni je problem činjenica što je tranzicijski trošak prebacivanja uplata iz prvoga u drugi stup prebačen na mirovinski sustav kroz masovno umirovljenje.

Istraživanje Instituta za javne financije pokazalo je da udjel prijevremenih mirovina od '95. kontinuirano raste. Krajem 2018. dosegnuo je 20 posto. Pribroje li se tome invalidske mirovine dolazimo do poražavajuće činjenice. 40 posto svih hrvatskih umirovljenika ranije je otišlo u mirovinu. ''Poslodavci se već sada rješavaju starijih radnika, tako da čim radnici steknu uvjete za prijevremenu mirovinu, oni ih šalju u prijevremenu mirovinu s nekakvom manjom otpremninom. To pokazuje da u tim uvjetima se dob može dignuti do 70 ili 80, ali to ne znači da će ljudi moći raditi do tih godina'', pojasnio je Sever.

Prema spomenutom istraživanju, samo je jedan posto umirovljenika otišao u prijevremenu mirovinu svojevoljno. Ostatak je umirovljen zbog lošega zdravlja i otpremnina. ''Država računa s time da će kraće živjeti u mirovini, pa će kraće izvlačiti sredstva iz mirovinskog sustava, kako to oni sami kažu, iako je to izuzetno gruba riječ. Ti ljudi su odradili radni vijek i nije pitanje hoće li ili neće izvlačiti. Oni su mirovinu sasvim sigurno zaslužili'', kaže Sever.

Gube kalkulacije

Trajno umanjenje mirovine za pet godina ranije umirovljenje iznosi 18 posto. Promišljene su to i dvosmisleno grube kalkulacije. Oni koji ne mogu raditi prihvatit će malu prijevremenu mirovinu, oni koji izdrže do kraja kraće će živjeti, pa su manji trošak, a mirovinskim sustavima odgovara da se što više uplaćuje, a što manje isplaćuje. ''Projekcije govore da će do 2070. pad udjela troška mirovine u bruto domaćem proizvodu imati 12 zemalja EU Među njima i Hrvatska'', ističe Sever.

Trenutno je to oko 10 posto, a do 2070. mogli bismo pasti na 6,8 posto. ''Pokazuje se da ćemo imati pad troška, da je mirovinski sustav održiv i u narednim desetljećima i da je sve ovo jedan liberalistički juriš u kojem zajednički jurišaju vlade RH, svjetska banka, MMF, bonitetne agencije, Europska komisija'', objašnjava Krešimir Sever.

Slovenci su se referendumom izborili za ostanak 65. godine kao godine odlaska u mirovinu. Švicarci su također održali referendum, nisu dopustili produljenje, a mi skupljamo potpise. Potrebno je deset posto potpisa ukupnoga biračkog tijela kako bismo proveli referendum. To će stvarati probleme. Velik se broj Hrvata odselio, a potpise je zabranjeno skupljati u inozemstvu.