“Trebamo vidjeti ima li u postojećem zakonodavstvu dovoljno prostora da držimo stvari pod kontrolom. Ako nema, onda što hitnije treba zatražiti zakonsko rješenje i to ili na razini BiH ili na entitetskim razinama što je stvar dogovora”, kazao je Šarović.
Pročitajte i ovo
Novi posebni zakon mogao bi biti potreban kako bi se osigurala potpuna kontrola nad sustavom koji bi mogao biti uzdrman otežanim poslovanjem ali i eventualnim odljevom kapitala iz BiH.
Šarović je kazao kako se mora biti oprezan posebice imajući u vidu što se dogodilo nakon što je slovenski trgovinski lanac "Tuš" bankrotirao ostavivši sve neplaćene dugove svojoj podružnici u BiH.
Stoga su, po Šarovićevu sudu, nužne mjere kojima bi BiH na temelju zakona a ne uredbi čija je učinkovitost upitna zaštitili kapital, radna mjesta i dobavljače.
Šarović drži kako je nakon što se Hrvatska odlučila za donošenje “lex Agrokora” kojim je intervenirala zbog situacije u ovom koncernu sasvim legitimno pravo zemalja u okruženju da štite svoj ekonomski prostor i kapital koji cirkulira unutar svake od ovih zemalja.
Vlasti u BiH za sada nadziru stanje i nema naznaka odljeva novca iz BiH u središnjicu "Agrokora" u Hrvatskoj.
“Do sada nema indicija za takvo nešto", kazao je Šarović.
Vlada Federacije BiH trenutačno posreduje između "Agrokorovih" tvrtki u BiH i njihovih dobavljača u nastojanju da se postigne dogovor o održivom modelu suradnje uz jamstva plaćanja dospjelih dugova.
Vlasti u Republici Srpskoj dosada nisu poduzele nikakve konkretne korake vezane za krizu u "Agrokoru". (Hina)
