15:06 - Saborska oporba u četvrtak je bila kritična prema prijedlogu izmjena Zakona o minimalnoj plaći kao i vladinoj uredbi o njezinu povećanju za pet posto, a najglasniji je bio SDP čiji je Gordan Maras svoje nezadovoljstvo demonstrirao kovanicom od pet kuna, za koliko je dnevno ona povećana, poručujući HDZ-ovcima "da bog da vama netko tako nešto pokloni".
Pročitajte i ovo
Tijekom rasprave o minimalnoj plaći iskrilo je između šefa SDP-a Bernardića i HNS-ova Stjepana Čuraja.
"Vi ste prelazak u vladajuću koaliciju naplatili puno više od minimalne plaće", poručio mu je Bernardić, no Čuraj mu je uzvratio kako "svojim prelaskom nije dobio više nego manje u odnosu na ukupna primanja".
'Loptu' je pokušao spustiti predsjedavajući Sabora Milijan Brkić upozoravajući šefa SDP-a da "ne ide ispod pojasa" ali je i dodao kako ne misli da je on "išta loše mislio, nego je to stvar političkog iskustva".
Čuraj se ipak slaže da minimalna plaća nije ni približno dovoljna da bi se pristojno živjelo. "Iz mog kraja Osječko-baranjske županije, Slavonije i Baranje ljudi primaju i do 40 do 50 posto neto manje za isti posao pa čak u istoj firmi nego negdje drugdje u Hrvatskoj", navodio je Čuraj.
Da je predloženo povećanje premalo ističe i HSS-ovac Davor Vlaović.
"Mi smo tražili da to bude bar 50 posto prosječne plaće. HSS se ne slaže s vašim predloženim zakonom jer se s tih dodatnih 140 kuna ne može živjeti. Biste li vi mogli živjeti s tih 2750 kuna", pitao je vladajuće.
SDP-ovac Mirando Mrsić prozvao je državnu tajnicu Burić da daje netočne izjave jer se, tvrdi, sindikati nisu složili s ovim zakonom, no Burić se branila pojašnjavajući kako su se i poslodavci i sindikati složili da je Zakon jedan korak naprijed.
Branko Bačić (HDZ) referirao se na izjavu šefa SDP-a Bernardića koji je, tvrdi, rekao da je povećanje minimalne plaće uredbom Vlade "Plenkovićev božićni poklon radnicima" podsjećajući SDP-ovce da je zakon donesen još 2013.
"Ovo je najskandaloznija izjava od osnutka Hrvatskog sabora", vikao je uzrujani SDP-ovac Gordan Maras mašući kovanicom od pet kuna.
"Toliko ste vi dnevno povisili plaću ljudima na minimalcu. Da bog da vama netko toliko pokloni", nastavio je Maras.
Prozivani Bačić složio se kako tih pet kuna nije puno te je dodao da će se "radom ove vlade doći do jednog postotka koji će doprinjeti dostojnom život radnika" koja će biti bolja nego što ju je ostavila SDP-ova vlada.
Državna tajnica u Ministarstvu rada Majda Burić izvijestila je kako je po podacima za 2016. godinu ukupni broj radnika koji su primali minimalnu plaću 76.404. Prema dostupnim podacima Inspektorata rada za razdoblje od 1. siječnja do 1. rujna 2017. godine, inspektori rada obavili su sveukupno 11.567 inspekcijskih nadzora, a protiv poslodavaca nadležnim prekršajnim sudovima, podnijeli su 1801 optužni prijedlog, izvijestila je.
Nezavisni Tomislav Žagar pitao je državnu tajnicu znaju li inspekcijske službe da postoje oni koji isplaćuju radniku minimalnu plaću, a nakon toga radnik vraća dio novca poslodavcu.
Branko Hrg (Klub HDS, HSLS, HDSSB) pitao se da li je uopće dobro da imamo pojam minimalne plaće ili, kako je rekao, stvar treba prepustiti tržištu rada i suživotu poslodavaca i zaposlenika, a jedna od ideja o kojoj bi, kaže, trebalo porazmisliti je da se ljudima isplaćuje brutto plaća pa oni sebi sami iz nje plaćaju doprinose.
Šef SDP-a Davor Bernardić zamjerao je pak što tako važan zakon ne predstavlja resorni ministar.
"Baš ga briga za sirotinju, koja prima 2700 kuna, koja ne može svojoj djeci kupiti topli obrok i često ide gladna na spavanje, da bi prehranila djecu", poručio je.
Tvrdi i kako predloženi zakon ne podiže minimalnu plaću jer kako je rekao, to nigdje u zakonu ne piše već će i dalje biti milostinja Uredbe Vlade. "Kažnjavate poslodavce, koji su isplaćivali veće plaće, a nagrađujete poslodavce, koji su isplaćivali i nastaviti će isplaćivati minimalnu plaću", poručio je šef SDP-a.
Jedini način da se podigne minimalna plaća je da se podrži prijedlog SDP-a da minimalna plaća iznosi 60 posto prosječne plaće, slovom i brojem napisane u zakonu, a ne ovako kao što ste vi napravili, da to ne piše, poručio je vladajućima.
Državna tajnica u Ministarstvu rada Majda Burić nabrojala je kako je od 2013. do 2016. minimalna plaća ukupno podignuta za 135 kuna, dok je samo u jednoj godini, dakle od prosinca 2016. do 2017. ona narasla za 319 kuna što je, kaže, više u jednoj godini, više 100 posto naspram svih prijašnjih godina.
"Radnicima koji su na minimalcu na ovaj način određujete 130 kuna veću plaću, a poduzetnicima istovremeno dajete popust od 260 kuna. Državi uzimate 250 milijuna kuna na godišnjoj razini iz zdravstvenog sustava koji je u teškoj krizi s 8,5 milijardi dubioza", rekao je Branko Grčić (SDP).
Za godinu dana, tvrdi, ljudi koji žive na minimalcu kao i oni koji su blizu minimalcu bit će opterećeni špekulativnim ponašanjem poduzetnika koji će, tvrdi, predloženo iskoristiti.
Predloženim izmjenama Zakona o minimalnoj plaći rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćivali bi se povrh minimalne plaće koja bi se od iduće godine u bruto iznosu povećala sa 3276 kuna na 3439 kuna, što je 2752 kune neto. Vlada je uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.
10:55 - Za govornicu je zatim stao Gordan Maras kao predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. Protestirao je jer u Saboru nema ministra Pavića koji je "na taj način pokazao što misli o radnicima na minimalnoj plaći".
10:48 - "Da ne kažem da lažete, želio bih da mi pokažete papir u kojem piše da su se sindikati složili s ovim zakonom", rekao je Mirando Mrsić (SDP) i dodao koliko on zna da se nisu složili. "Ovaj zakon ima puno nedoumica i on neće podići minimalnu plaću jer nju podiže uredba.
Državna tajnica rekla je da su se i poslodavci i sindikati složili da se radi o koraku naprijed.
10:44 - Davor Vlaović (HSS) rekao je da se oni ne slažu s prijedlogom zakona.
"Ljudi će reći da će im dobro doći 130 kuna, ali činjenica je da se s takvim plaćama ne može živjeti. Biste li vi mogli živjeti s 2620, odnosno 2750 kuna?", rekao je Vlaović i dodao da je predloženo povećanje u ovom trenutku premalo.
"Zašto ne pratimo trendove iz okruženja", zapitao se. Državna tajnica odgovorila je da poznaje ljude koji žive s minimalnom plaćom i da je to teško.
10:42 - "Treba podsjetiti kolika je minimalna plaća. 130 kuna na taj iznos od kojeg se ne može živjeti je ništa. Mi smo htjeli jaču dinamiku rasta minimalne plaće", rekao je u Saboru Branko Grčić.
"U ovih 76 tisuća ljudi postoje oni kod kojih se špekulativno ponašaju poduzetnici. Daju minimalnu plaću, a onda na crno isplate dodatni dio", rekao je Grčić.
10:36 - Tomislav Žagar rekao je se u ovom trenutku doista ne zna koje će efekte polučiti donošenje zakona.
"Svi se možemo složiti da onima s najnižim primanjima treba povećati plaću. Postoje poduzetnici koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, a nakon toga radnik vraća dio plaće. Ne znam jeste čuli za to", upitao je zastupnik državnu tajnicu.
10:25 - "To što danas nema ministra pokazuje da ga baš briga za sirotinju koja često ide gladna na spavanje da bi prehranila djecu. Ovaj zakon ne podiže minimalnu plaću jer to nigdje ne piše. Ovim zakonom kažnjavate poslodavce koji su isplaćivali veće plaće. Ovaj zakon je još jedna u nizu mjera vlade koja otima siromašnima da bi dala bogatima", rekao je Davor Bernardić.
Državna tajnica rekla mu je da je Vlada vrlo odgovorna i da promišljaju o svemu te jako brinu o mininalnoj plaći. Podsjetila je da je od 2013. do 2016. minimalna plaća podignuta za 135 kuna, dok je u samo jednoj godini porasla za 319 kuna.
10:15 - Prelazi se na dnevni red. Prva je točka konačni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći. Arsen Bauk pobunio se jer u raspravu nije uvršten njihov prijedlog zakona. Nakon toga državna tajnica Majda Burić dala je dodatno pojašnjenje zakona.
"Pred nama je Zakon o izmjeni zakona o minimalnoj plaći. Predmet zakona je uređenje sustava minimalne plaće, a osobito način utvrđivanja minimalne plaće. Budući da je zakon u primjeni više od 4 godine i s obzirom na to da je uočeno da je dolazilo do poteškoća, izmjenama se predlaže ukloniti uočene nedostatke", rekla je.
10:07 - Boris Milošević govorio je u ime Kluba SDSS-a.
"Tražio bih stanku kako bih obilježio donošenje ustavnog zakona o nacionalnim manjinama prije 15 godina. Pravni položaj manjina temelji se na Ustavu", rekao je.
10:02 - Željko Glasnović poručio je da "istina u Hrvatskoj postaje hereza".
"Govorio sam ovdje 50 puta zašto ne postavljamo prava pitanja u Saboru. Ako se brzo ne probudimo i provedemo reformu pravosuđa, ako ne pokrenemo brze reforme, ne volim tu riječ reforme, to je iz bivšeg sustava...", govorio je Glasnović.
Nabrajao je događaje koji su prema njemu trebali biti bolje medijski popraćeni.
09:57 - Za govornicu je stao Goran Aleksić.
"Imamo najnoviju presudu iz Zadra protiv Addiko banke koja tužiteljici 2405 eura i pripadajuće zatezne kamate zbog nezakonito naplaćene izlazne naknade . Govorio sam i prije da su izlazne naknade nezakonito ugovarane", rekao je Aleksić.
"Mi svi ovdje dopuštamo da banke nezakonito pelješe građane. Banke na raznim naknadama zarađuju milijarde kuna", rekao je Aleksić.
"Što je to zakonodavna vlast ako sluša samo ono što joj servira vlada. Mi nismo zakonodavna vlast, mi smo mašinerija vlade. Uistinu ne vidim svrhu postojanja zakonodavne vlasti koja nema nikakvu vlast", rekao je i još jednom ponovio da banke pelješe građane. Zahvalio je sudovima što dobro rade svoj posao.
09:52 - "Sazvali smo stanku da upozorimo da se u Zagrebu i dalje prema javnom novcu ne odnosi na ispravan način i na način da se transparentno upravlja financijama grada Zagreba. U ovom trenutku Zagreb potražuje od Agrokora 104 milijuna kuna i gotovo pa ništa se nije napravilo da se taj novac naplati, da se ti novci iskoriste za ono što građanima treba. Ljudi u Kozari putu nemaju niti vrtića niti društvenog doma niti ičega. Sa 104 milijuna kuna bi se moglo napraviti desetak vrtića i nekoliko društvenih domova. Postavlja se pitanje zašto Bandić ništa ne čini da naplati taj novac? Zbog čega Grad ignorira mogućnost naplate tih novaca? Konzum je Plinari dužan preko 7 milijuna kuna. Kada građani ne plaćaju plin, isključi im se plin i kreće ovrha, a Agrokoru se unatoč dugu nastavlja isporuka", zapitao se u Saboru Gordan Maras.
"Bandiću, prestani financirati Agrokor. Za novac koji Agrokor duguje Zagrebu napravi vrtiće i društvene domove gdje je to potrebno. Nemoj od građana raditi idiote. Građane sada najviše zanima kako da dobiju vrtić, školu... Nemoguće je da jedan zagrebački kvart s preko 10 tisuća stanovnika nema vrtić ni školu. Nevjerojatan je podatak da čak i Zagreb Parking ima potraživanja od preko milijuna kuna. Građani čim ne plate kartu, pod brisač dobiju dnevnu kartu", rekao je Maras.
09:46 - Nakon stanke prvi je govorio Miro Bulj.
"Protekli tjedan raspravljali smo o zakonu o regionalnom razvoju. Tijekom rasprave govorili smo da je izmjena zakona napravljena kozmetički, populistički i zbog toga ga Klub Mosta nije podržao", rekao je Bulj.
"Zamislite Drniš je ušao u razvijena područja. Prazan grad, spaljena zemlja. Zadarsko zaleđe, šibensko-kninsko...sramotno da se na taj način odnosimo prema tim krajevima. Mladima šaljemo poruku odlazite. Poruka izmjene bila je da u sljedeće tri godine iseli još više stankovnika. Ovo je jedna mjera koja je donesena protiv demografije, protiv poruka koje šalju i Predsjednica i stručnjaci. Ovim zakonom ste napravili gore nego donesenim 2014.", rekao je Bulj.
09:33 - Današnja sjednica Sabora počela je sa šest zahtjeva za stankom. Između ostalog, Miro Bulj tražio je stanku zbog zakona o regionalnom razvoju. Gordan Maras tražio je stanku zbog problema u gradu Zagrebu "gdje gradonačelnik neopravdano tolerira dug Konzumu i Agrokoru". Zastupnik Goran Aleksić želi gvoriti o presudi protiv Addiko banke, a Željko Glasnović o medijskoj blokadi.
Hrvatski sabor o minimalnoj plaći
Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o Vladinu prijedlogu da se izmijeni Zakon o minimalnoj plaći, slijedom čega bi se i rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćivali povrh minimalne plaće koja bi se od iduće godine u bruto iznosu povećala sa 3276 kuna na 3439 kuna, što je 2752 kune neto.
Vlada je taj prijedlog Saboru poslala prošli četvrtak kada je uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.
Izmjenama Zakona predlaže se također da se i rad nedjelom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuje povrh te minimalne plaće.
Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno.
Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.
U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine tako povećati s 3.276 kuna na 3.439,80 kuna, što je 2.752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3.839,47 kuna na 3.735,62 kuna.
Oporba je već kritizirala Vladine mjere tvrdeći da one opasno degradiraju prava radnika i da radnici zaslužuju više, s obzirom na pozitivna kretanja u gospodarstvu.
Zastupnici će u srijedu raspraviti ukupno pet prijedloga među njima i onaj da se izmjeni Zakon o strukovnom obrazovanju te uspostave regionalni centri povezani s tržištem rada.
Tamo će se provoditi redovito strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje, objasnila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te naglasila važnost provedbe prakse.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić je kazala da se time stvara temelj za vezu između gospodarstva i obrazovanja. U srednjem roku moramo osigurati sustav za umanjivanje problema manjka radne snage, posebno u nekim strukama, kazala je Dalić. (Hina)
