Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

Gordana Kostelac iz Otočca kaže da njezinoj obitelji ne ostane ništa nakon što plate režije i kupe hranu.

Pročitajte i ovo Tko radi, ne boji se gladi? Oko 50.000 hrvatskih radnika među najlošije plaćenima u EU: U samo četiri zemlje radnici primaju niži minimalac Mnogi na granici siromaštva Može li se živjeti od minimalne plaće? "Političari su nas pustili k'o čobanin ovce na pašu. Pa se snalazite"

"Ne možeš više ni živjeti. Više ne znam što da radim, kuda da idem. Da napustim sve, da odem iz Hrvatske", kaže Gordana čiji suprug Ilija radi u pilani i prima minimalac od 2600 kuna. Uz dječji doplatak i socijalnu pomoć koju primaju, prazan hladnjak u njihovu domu čest je prizor. Ilija kaže da njihova djeca nemaju dovoljno, da jedva preživljavaju i krpaju kraj s krajem. 

U Hrvatskoj za minimalnu plaću radi oko 75 tisuća ljudi. Jedan od njih donedavno je bio i Stjepan Veršić, koji je s minimalca prešao na mirovinu od 840 kuna. Jedini topli obrok za njega je onaj iz pučke kuhinje.

"Od minimalca se nikad nije moglo živjeti. Režije su velike i ako čovjek ne pazi na režije, najviše to proguta", kaže Veršić.

Kako se određuje minimalna plaća?

Na idućoj sjednici Vlada će razmotriti povećanje minimalca za iduću godinu. To je i dužna napraviti, jer se svake godine minimalna plaća određuje na sljedeći način: pomnože se mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo i broj članova prosječnog kućanstva u Hrvatskoj. To se zatim podijeli s omjerom ukupnog broja stanovnika i broja radno aktivnog stanovništva u zemlji.

Sindikati su tako u svojim računicama došli do iznosa od 2887 kuna. "Ljudi su prisiljeni odvajati od jednih stavki da bi mogli podmirivati druge. U pravilu se već, nakon što se odreklo od svega, odjeće, obuće, svega drugoga, praktički se odreklo od hrane", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Slovenski minimalac skoro dvostruko veći od hrvatskog

Najniži minimalac od zemalja u okruženju određen je u Albaniji te iznosi 1162 kune. Slijedi Srbija s 1337 kuna, Crna Gora s 1447 te Bosna i Hercegovina s 1582 kune.

U Mađarskoj je minimalac 200 kuna niži no u Hrvatskoj, a u Sloveniji dvije tisuće kuna veći. Industrije u Hrvatskoj, u kojima je minimalni iznos plaće najzastupljeniji, jesu drvna, metalna i tekstilna.

Nenad Leček iz Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske, kaže da su to većinom žene koje su u sektorima koje pokriva taj sindikat u dobi od 45 do 50 godina. "Ne mogu si dozvoliti taj luksuz i reći: 'Idemo i mi van.' One jednostavno moraju trpjeti tu malu plaću", kaže Leček.

Krajnji cilj sindikati su postavili za 2019. godinu. Tada bi minimalac u Hrvatskoj trebao iznositi polovicu prosječne plaće.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.