"Hrvatski jezik Ustavom Republike Hrvatske definiran je kao službeni jezik u Hrvatskoj, jedan je od službenih jezika Europske unije, priznat i normiran kao zasebni jezik s vlastitim međunarodnim kodom", ističe Kusić u izjavi.
Predsjednik HAZU-a apsurdnim, uzaludnim i besmislenim ocjenjuje inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom.
Deklaraciju je sastavilo 30 osoba iz različitih struka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, tijekom konferencije "Jezici i nacionalizmi" koja se od travnja do studenoga prošle godine održavala u Podgorici, Beogradu, Sarajevu i Splitu.
Tekst Deklaracija danas će na konferenciji za medije u Sarajevu predstaviti Enver Kazaz, Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević, Balša Brković i Borka Pavićević.
Plenković: Hrvatski jezik definiran Ustavom RH i jedan od službenih jezika EU
Komentirajući na upite novinara 'deklaraciju' premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio da o "deklaraciji o zajedničkom jeziku" na ozbiljan način uopće ne treba trošiti riječi", podjetivši da je hrvatski jezik definiran Ustavom RH i jedan od službenih jezika Europske unije. "Za mene je to jedino bitno. O nekim neformalnim inicijativama mislim da na ozbiljan način ne moramo uopće trošiti riječi", rekao je Plenković.
Obuljen Koržinek: Deklaracija 'politička inicijativa'
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je novinarima u utorak i srijedu vezano za tu deklaraciju kako pretpostavlja da je riječ o političkoj inicijativi.
"Nedavno smo proslavili veliku obljetnicu Deklaracije o hrvatskom jeziku pa pretpostavljam da je ovo politička inicijativa koja se i na to željela referirati. U svakom slučaju, kao što znamo kroz povijest, Hrvati su govorili i pisali na hrvatskom jeziku, a hrvatski književnici su oduvijek govorili da pišu na hrvatskom jeziku kada je hrvatski jezik postao službeni", naglasila je ministrica kulture.
Dodala je kako je pitanje zajedničkog jezika "politički konstrukt koji je došao s jednom državom '45. godine, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realiziran, odnosno nikada zapravo u stvarnosti nije zaživio. On se nazivao hrvatsko-srpskim jezikom, ali svi smo mi u školi učili hrvatski i pisali smo na hrvatskom. Nije mi jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu", zaključila je ministrica kulture Obuljen Koržinek. (Hina)
