Hrvatska udruga banaka: 'Odluka Odbora za zakonodavstvo kosi se s 9 ustavnopravnih kategorija'

Hrvatska udruga banaka (HUB) 'iznenađena je činjenicom što je Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 30. listopada 2013., koji je raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZID ZPK), očito bez veće rasprave, jednoglasno podupro donošenje ovoga Zakona', piše u priopćenju HUB-a.

Pročitajte i ovo izbor ustavnih sudaca Most napada SDP jer pregovara s Vladom: "Ako ste vjerodostojni, to ćete prekinuti" goruće pitanje Hrvatska uvodi zakon koji je jedna članica EU poništila prije pola godine

>>Milanović: Želimo zaštiti potrošače od banaka!

U priopćenju se, među ostalim, ističe kako je 'HUB poslao pismo Odboru za zakonodavstvo u kojemu je detaljno obrazložio da se ove izmjene Zakona (najviše je upitan članak 3. ZID ZPK, koji mijenja čl. 11a ZPK, a tu je riječ o stavcima 2 i 5) kose s, ni manje ni više, nego devet (9) ustavnopravnih kategorija ili načela šireg pravnog sustava RH', te preciziraju:

'1.afirmacija jednakosti svih pred zakonom, odnosno diskriminacija većine zbog partikularnih interesa jedne manje skupine,

2.načelo trodiobe vlasti,

3.prava stečena ulaganjem kapitala zakonom se ne mogu umanjiti,

4.intervencija u sklopljene ugovore bez ustavnopravnog opravdanja takve retroaktivnosti,

5.prinuda jedne ugovorne strane da posluje s gubitkom, dakle, mutatis mutandis, prodaje robu ispod nabavne cijene, čime dolazi do eksproprijacije njene imovine bez utvrđenja postojanja općeg interesa za izvlaštenje i bez ikakve naknade,

6.načelo proporcionalnosti trebalo bi osigurati da zakon jednako tretira aprecijaciju kao i deprecijaciju, i to jednako u kreditnom poslovanju, kao i u odnosima iz štednih poslova,

7.načelo ravnopravnosti bi značilo plaćati istu cijenu za isti proizvod, a sada će korisnici kredita za isti proizvod - stambeni kredit, plaćati jednoj te istoj kreditnoj instituciji stotine različitih cijena, odnosno drastično različitu kamatnu stopu te je posve nejasno kako bi ogromne buduće razlike u kamatnoj stopi, koje bi ex lege zamijenile sadašnju jedinstvenu cijenu, mogle biti ustavnopravno opravdane,

8.neprovedivost nekih odredbi – primjerice, nalaže se kreditorima da “s dužnikom usklade parametar”. Odredba ne odgovara na jednostavno pitanje - što ako potrošač ne želi onaj parametar kojega ponudi kreditor, a kreditor ne prihvati parametar kojega ponudi potrošač, a dodatno i

9.prekršajnopravno sankcioniranje kreditora za radnje ili propuste drugoga', priopćeno je iz HUB-a..

Također naglašavaju kako 'predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u mnogim bitnim momentima predstavljaju regresiju u odnosu na postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji je za vrijeme pristupnih pregovora u svemu valjano usklađen s mjerodavnom pravnom stečevinom EU', piše u priopćenju.

Iz Hrvatske udruge banaka također postavljaju 'osjetljivo pravnopolitičko pitanje - mijenja li ovime RH po svom ulasku u Europsku uniju propis kojeg je prethodno u svemu uskladila s pravnom stečevinom EU?', piše u priopćenju HUB-a.

Također podsjećaju kako je Hrvatska narodna banka (HNB) u posljednjem Biltenu navela štetne posljedice Prijedloga ZID ZPK za gospodarstvo u cjelini, te na činjenicu da je Europska bankovna federacija (EBF), koja predstavlja zajedničke interese europskih banaka, uputila pismo predsjedniku Vlade RH u kojemu izražava zabrinutost europske bankovne zajednice zbog najnovijih izmjena Zakona, a kojega je Vlada usvojila 24. listopada 2013.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook