Pročitajte i ovo
Premijer Plenković u petak sudjeluje na neformalnom sastanku čelnika 27 zemalja članica na kojem su glavna teme institucionalna pitanja povezana s predstojećim izborima za Europski parlament te višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021-2027.
"Što se tiče Spitzenkandidata podržavamo taj pristup, smatramo da je dobar, da jača demokratski legitimitet, da čini europske izbore uistinu europskima i daje dodatnu snagu budućem predsjedniku Europske komisije", rekao je Plenković novinarima po dolasku na summit.
Taj je koncept korišten prvi put 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova. Prema tome pristupu, europske političke stranke trebaju istaknuti svoje kandidate za predsjednika Europske komisije, a Europsko vijeće, koje predlaže kandidate, dužno je predložiti onoga koji može okupiti većinu u Europskom parlamentu. Međutim, s tim pristupom se ne slaže nekoliko zemalja članica, tvrdeći da je to protivno Lisabonskom ugovoru i da to sužava ovlasti Europskog vijeća da autonomno predlaže svoga kandidata.
Europski parlament je nedavno izglasao rezoluciju u kojoj traži da se taj koncept i dalje zadrži, to podržava i njemačka kancelarka Angela Merkel, a jedan od najglasnijih protivnika je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Budući da je izvjesni pobjednik i na sljedećim europskim izborima Europska pučka stranka, mnogi kritiziraju taj pristup tvrdeći da on osigurava toj političkoj obitelji desnog centra stalno mjesto predsjednika Komisije. Tako je nizozemski premijer Mark Ruttte izjavio da to osigurava "EPP-u mjesto predsjednika Europske komisije u sljedećih 250 godina".
Druga važna tema ovoga summita jest višegodišnji proračun, a s tim u vezi zemlje članice se moraju dogovoriti kako popuniti proračunsku rupu nakon izlaska Velike Britanije (od 12 do 14 milijardi eura godišnje) i kako financirati nove političke prioritete poput migracijske politike, obrambene unije, boljeg nadzora vanjskih granica, razmjene studenata.
"Mi smo načelno spremni povećati svoja izdvajanja s obzirom da očekujemo da europski proračun i u idućih 10-tak godina bude dodatna razvojna snaga i ravnomjernom regionalnom razvoju i hrvatskoj poljoprivredi, a 56 posto izravnih plaćanja u poljoprivredi dolazi iz eurpskog proračuna, a tu su i pitanja obrazovanja, zapošljavanja mladih, suočavanje s ilegalnim migracijama", rekao je Plenković.
U Europskoj uniji među nekim zemljama već neko vrijeme kruži ideja da se dodjela kohezijskih sredstava uvjetuje poštivanjem načela i vrijednosti EU-a, za čije se kršenje posljednjih godina optužuju Mađarska i Poljska. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da to treba uvjetovati solidarnošću u prihvaćanju migranata.
"Ono što je važno jest da se države članice pridržavaju temeljnih načela na kojima počiva Unija i to je najbitnije. Kao zemlja koja spada u kohezijsku grupu zemalja mi naravno nismo ni u kakvoj kategoriji ni blizu takvog povezivanja, međutim, vjerujemo da tu moramo biti jako oprezni ukoliko bi došlo do nekog automatizma u povezivanj korištenja europskih fondova i pitanja koja se odnose na vladavinu prava", rekao je Plenković.
Dugoročno gledajući, Plenković predlaže reformu izvornih prihoda EU-a, čime bi se izbjegle situacije koje se ponavljaju svakih sedam godina kada se vode ogorčene bitke oko višegodišnjeg proračuna i zbraja tko je dobitnik, a tko gubitnik u tim bitkama.
"Po meni je dugoročno rješenje provesti reformu izvornih prihoda Unije, što bi onemogućilo ponavljanja situacija da Europsko vijeće zasjeda do pet ujutro i da onda izlazimo van i govorimo tko je pobijedio, a tko izgubio", kaže Plenković.
Oko 80 posto europskog proračuna puni 10-tak zemalja članica. Najvjeći dio proračuna puni se izravnim doprinosima zemalja članica, a manji dio izvornim prihodima Unije, poput carinskih pristojbi ili kazne koje naplati Komisija zbog kršenja europskih zakona.
Plenković je prijepodne sudjelovao na konferenciji Sahelu, subsaharskoj regiji koja obuhvaća pet afričkih zemalja u kojima živi oko 70 milijuna ljudi.
Hrvatska je vlada u četvrtak donijela odluku o doprinosu Kriznom uzajamnom fondu Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi – Regionalni akcijski plan za Sahel, prema kojoj će u fond uplatiti 100.000 eura. U listopadu prošle godine vlada je u Krizni uzajamni fond uplatila 200.000 eura, za regiju sjeverne Afrike i Rog Afrike.
"Mi na taj način pokazujemo i našu odgovornost i našu solidarnost i punu svijest o problemima koji se mogu naći na dnevnom redu u vremenima koja su pred nama", rekao je Plenković. (Hina)
