"Hrvatska kao da nije zainteresirana da postane središte Europske agencije za lijekove"

Grad Zagreb jedan je od 20-ak europskih gradova-kandidata za dobivanje EMA-e, a po pisanju Politica, hrvatski ministar zdravstva Milan Kujundžić, za razliku od nekih drugih resornih ministara zemalja-kandidata, nije do sada posjetio sjedište EMA-e u Londonu i njezine zaposlenike koji će se zbog Brexita morati preseliti u neku od zemalja Europske unije.

Pročitajte i ovo FAVORIT MILANO Danas odluka o sjedištu Europske agencije za lijekove: "Tko ulazi kao papa, izlazi kao kardinal" Odluka u studenom Objavljeno što je Zagreb izostavio u prijavi za veliki posao s Europskom unijom

Politico je objavio analizu napora pojedinih zemalja kandidata za preseljenje Agencije s obzirom da je jučer istekao rok za predaju službenih kandidatura Europskom vijeću, koje će o preseljenju EMA-e odlučivati u studenom ove godine.

EMA je agencija Europske unije osnovana 1995. i nadležna je za procjenu sigurnosti i odobravanje stavljanja lijekova na tržište Unije. Riječ je o jednoj od najvećih europskih agencija s nešto manje od 900 zaposlenih i s godišnjim proračunom od oko 300 milijuna eura. Prema nekim prognozama, iz Londona bi trebala iseliti do kraja 2019. godine.

"Neke zemlje posjetile su (sjedište EMA-e u Londonu) više od jednom, uključujući Austriju (tri puta), Dansku i Francusku (dva puta.) U posjetu su bili ministri zdravstva iz Španjolske, Francuske, Irske, Malte, Portugala, Rumunjske i Švedske. Ostale su zemlje poslale delegacije u svoje ime. Gotovo svi posjetitelji ostavili su letke i informacije osoblju EMA-e o tome kakav bi im život bio ako agencija preseli u njihov grad", piše Politico i dodaje kako do sada jedino Bugarska, Hrvatska, Finska, Njemačka i Poljska nisu posjetile sadašnje sjedište EMA-e.

Na tom tragu, na interaktivnoj karti EU, Hrvatska je označena kao zemlja koja se baš nije iskazala u lobiranju, i stoji uz bok Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Sloveniji i Češkoj. Prema procjeni neovisnih stručnjaka, zemlje koje su najviše napravile po tom pitanju su: Italija, Španjolska, Francuska, Austrija, Nizozemska, Belgija, Danska, Švedska.

Ministarstvo: Lobira se diplomatskim i političkim kanalima

Upitani za komentar, u Ministarstvu zdravstva navode kako od siječnja 2017. godine, od kad je najavljeno pismo namjere Vlade RH za premještaj sjedišta EME u Hrvatsku, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova diplomatskim i poslovnim kanalima lobirali su za premještaj EME u Hrvatsku.

"Imenovanjem Radne skupine od strane Vlade RH, maksimalno žurno, u srpnju je uz veliki angažman svih članova Radne skupine, predstavnika više ministarstava, Halmeda i Grada Zagreba napravljena vrlo kvalitetna aplikacija za premještaj EMA-e u Hrvatsku, odgovaraju iz Ministarsttva zdravstva na Hinin upit.

Borzan: Žao mi je što nije uloženo više truda, EMA je zlatna koka

Konačna odluka o novom sjedištu EMA-e donijet će se u studenom, no EU zastupnica Biljana Borzan, koja je imenovana i za predstavnicu Parlamenta za odnose s EMA-om, rekla je Hini da je već odavno počeo intenzivan proces lobiranja, pregovaranja i političke trgovine koje su neke druge europske zemlje puno ozbiljnije shvatile od Hrvatske.

"Nezavisni stručnjaci su procijenili da je Hrvatska podbacila. Nije riječ o mojoj osobnoj procjeni kao SDP-ovke, pristrane prema HDZ-ovoj vladi. Kao predstavnica europskog parlamenta u EMA-i, moram reći da me nitko iz naše vlade nije kontaktirao, za razliku od ostalih zemalja, te da se količina angažmana Hrvatske ne može usporediti s drugima", rekla je Borzan.

Iako je Vlada prije nekoliko tjedana osnovala ekspertni tim za preseljenje EMA-e, po tumačenju Biljane Borzan, sve je napravljeno "navrat-nanos". Kao suprotan primjer navodi Švedsku koja ima posebnog ministra s jedinim zadatkom - da EMA-u dovede u Stockholm.

Žao joj je što se nije uložilo više truda jer je "riječ o prestižnoj agenciji, povezanoj sa sveučilištima, malim i srednjim poduzetništvom, pokretačima inovacija u farmakologiji".

"Izrazito je poticajno dobiti tu agenciju, koju se smatra 'zlatnom kokom' s obzirom na to da godišnje grad-domaćin ostvari oko 36.000 noćenja njezinih poslovnih suradnika", kaže Borzan.

Podbačaj Hrvatske, jedne od rijetkih država EU koja još nije domaćin ni jednom tijelu Unije, tumači "političkom nestabilnošću zemlje u kojoj se svi bave samo sobom", bez konstruktivne atmosfere za ovakve projekte. (Hina)