Republika Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja 6.682.580.242 kune, a do 2024. godine planiraju taj iznos povećati na 9,4 milijarde kuna, odnosno povećati izdvajanja za obranu za oko 40 posto. Cilj je dostizanje zacrtanog NATO standarda od 2 posto izdvajanja od BDP-a za obranu svih zemalja članica tog saveza.

Galerija


Premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević putuju 3. i 4. prosinca na summit NATO-a u Londonu te će tamo predstaviti plan Hrvatske da za obranu počne izdvajati 2 posto BDP-a počevši s 2024. godinom. U tom smislu pripremljen je i dokument s akcijskim planom, a povećanje će biti postupno i krenut će već s proračunom za obranu u 2020. godini te se nastaviti do 2024. godine, kad bi se trebalo izdvajati zacrtanih 2 posto BDP-a za obranu, što je jedan od uvjeta u NATO savezu.

Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja 6.682.580.242 kune, a do 2024. godine planiraju taj iznos povećati na 9,4 milijardi kuna.

Uoči NATO sastanka čelnika država i vlada NATO-a koji se održava u Londonu, Ministarstvo obrane je u ime Republike Hrvatske dostavilo prema Savezu Godišnje izvješće o implementaciji DIP-a (Defence Investment Pledge) koje sadrži i dinamički okvirni plan u kojem je iskazano kako Republika Hrvatska namjerava ispuniti svoju obvezu.

Emmanuel Macron (Foto: AFP) Oštar odgovor: Njemačka upozorila Francusku da ne potkopava NATO savez

Francuski predsjednik Emmanuel Macron (Foto: AFP) Macronova izjava za Economist podigla veliku prašinu: "BiH je tempirana bomba"

Prema akcijskom planu, povećanje proračuna za obranu u 2020. godini već je osigurano usvojenim državnim proračunom i iznosit će 7.191.774.561 kuna, što će biti 1,74 posto BDP-a.

Prema smjernicama za 2021. i 2022. godinu, Hrvatska bi za obranu trebala izdvajati 7.737.577.036 i 8.341.326.142 kune, odnosno 1,79 i 1,86 posto BDP-a.

Prema projekcijama za 2023. i 2024. godinu Hrvatska bi dodatno trebala povećati izdvajanja na 8,7 milijardi kuna i u konačnici 9,4 milijardi kuna, odnosno 1,86 i 2 posto BDP-a.

Ministarstvo financija napravilo je analizu svih obrambenih troškova, obavljene su konzultacije između Ministarstva obrane i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te u konačnici sa stručnim službama NATO-a.

Članice NATO-a obvezale su se još 2014. godine kako će do 2024. godine izdvajati 2 posto BDP-a za obranu, te 20 posto tih sredstava usmjeravati u modernizaciju i opremanje.

Procjena modernizacije i opremanja u periodu do 2024. godine trebala bi teći ovako:

2020. - 09,74%
2021. - 12,92%
2022. - 17,98%
2023. - 19,66%
2024. - 20,00%

U tom smislu MORH je istaknuo i projekte kojima se planira modernizirati vojsku pa su tako izdvojili nabavku eskadrile borbenih zrakoplova, potom nabavku helikoptera Black Hawk i razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavku vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima. Cilj je i dalje potpuni razvoj jedne srednje mehanizirane brigade po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.

Lideri NATO-a okupit će se u predgrađu Londona. Okupljaju se u vrijeme kada savezu stižu oštre kritike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se nalazi "u svojevrsnom stanju moždane smrti", a zapravo imaju problema i s drugom članicom - Turskom, koja se nakon intervencije u Siriji okrenula Rusiji i nabavci ruskog naoružanja.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr