"To je stari projekt. Izgubili smo gotovo četiri godine vremena u raznim maštanjima da će za to doći novac iz Europe, održano je i bezbroj tribina, ali prijašnju ideju jednostavno nije bilo moguće realizirati”, kaže saborski zastupnik Silvano Hrelja koji najavljuje izradu zakona o subencijama za ugradnju dizala u stambene zgrade.
Ističe kako dizala nisu potrebna samo za starije osobe ili osobe s invaliditetom, već i za mlade obitelji s djecom, hitne službe, ali i ostale stanare kada im se, primjerice, pokvari perilica za rublje. Procjenjuje se da je ugradnja dizala moguća u 9000 zgrada, a njih 3000 je samo u Zagrebu.
Pročitajte i ovo
Za ugradnju je moguće je povući sredstva iz EU fondova, kao horizontalnu mjeru uz energetsku obnovu zgrada u privatnom sektoru, odnosno u zajedničkom vlasništvu, prilikom obnove kuća stradalih u potresu ili pak kod obnove ili ugradnje dizala u javnim zgradama.
Hrelja kaže kako je zbog toga s premijerom razgovarao o novom zakonu, a želja mu je da se do njega dođe do ljeta, jer bi onda mogao stupiti na snagu već ove godine.
Trećinu troška plaćali bi stanari zgrade
Za zgradu od četiri do pet katova izgradnja dizala stoji oko 60.000 eura, a ideja je da bi država sufinancirala jednu trećinu tog troška.
Drugu trećinu pokrili bi gradovi, jer je to problem urbanih sredina, a oni se, kaže Hrelja, mogu dodatno priključiti na europske projekte za doprinos kvaliteti života u zajednici.
Treću trećinu troška pokrili bi stanari zgrade kroz pričuvu ili kreditne aranžmane.
Hrelja kaže kako je kroz rebalans državnog proračuna moguće za subvencije osigurati oko četiri milijuna eura, što nije prevelik teret za proračun.
"To je načelno dogovoreno i to treba staviti u zakon. Treba vidjeti i kako će se određivati prioriteti te ljudi prijavljivati na javni natječaj. A to sigurno ne bi bilo po načelu 'najbržeg prsta', već prema redoslijedu prijave”, govori Hrelja.
Pročitajte i ovo
Zahtjevi za veće obiteljske mirovine
Kad je riječ o zahtjevima za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne mirovine, Hrelja kaže kako bi iza Uskrsa moglo biti realizirano 40 posto zahtjeva, a prije godišnjih odmora riješeno njih 90 posto.
On je inicirao taj model povećanja obiteljskih mirovina te očekuje da će do kraja godine Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) stići ukupno oko 150.000 zahtjeva.
Posljednji podaci HZMO-a govore da su zaprimljena 110.102 zahtjeva a riješeno 41.115.
Pozitivno je riješeno 35.594 ili 86 posto. Za 4500 odbijenih i dalje je povoljnije koristiti samo obiteljsku mirovinu, dok oko tisuću korisnika za sada ne ispunjava uvjete, uglavnom jer još nisu navršili 65 godina života.
Najvećem broju onih kojima je odobreno korištenje dijela obiteljske mirovine, to je već i isplaćeno.
Prosječna svota dijela obiteljske mirovine kreće se oko 90 do 95 eura, što je dvadesetak posto više nego što je bilo projicirano, dijelom i zbog usklađivanja, kaže Hrelja.
Pročitajte i ovo
Mirovine iz bivše države
Ističe kako je u intenzivnim pregovorima da se jednokratnim novčanim dodacima obuhvate i umirovljenici koji dugo žive u Hrvatskoj, imaju državljanstvo, a primaju mirovinu iz zemalja bivše države, ako podliježu istim kriterijima.
Njih ima oko 20.000, a ako se to ostvari, postoji mogućnost da s odmakom prime već pomoć iz travanjskog paketa mjera.
"Smatram da je to njihovo pravo jer ako nisu izuzeti od uskrsnica u nekim gradovima, imamo ih obavezu uključiti i na razini države. Oni nisu odgovorni što su morali doći živjeti ovdje, jedan dio je i prognan, te što dobivaju mirovinu iz drugog sustava. Egzistencijalno su ugroženi, a po Ustavu su hrvatski državljani, pojašnjava Hrelja novinarki Marini Hudoletnjak.
Pročitajte i ovo
Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
Nada se da će do ljetne saborske stanke biti u prvom čitanju raspravljene i izmjene Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku, u dijelu koji se odnosi na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Njegov prijedlog Zakona o obveznim odnosima još uvijek je u saborskoj proceduri, no Vlada je odlučila raditi šire izmjene. Ističe i kako se oformljena radna skupina još nije sastala.
Hrelja smatra kako sklapanje takvih ugovora mora postati kontrolirani proces, odnosno da se takvi ugovori sklapaju po predviđenim obrascima i točno određenoj proceduri kod javnog bilježnika.
Izmjenama zakona potrebno je urediti i hitni postupak za raskid ugovora zbog nepridržavanja odredbi ugovora, kao i uspostaviti registar sklopljenih ugovora i radi kontrole "nekretninskog biznisa".
"Kod nas se taj biznis razvio zato što nemamo proizvodnje, pa ljudi 'vrte biznis' gdje mogu", kaže. Dodaje kako su dominantno u toj priči socijalni radnici, odvjetnici, zdravstveni radnici i udomitelji starijih osoba, ali iskorištavanje dolazi i od bliskih osoba i srodnika.
