U uvali Slana na otoku Pagu od lipnja do kolovoza 1941. nalazio se prvi koncentracijski logor u NDH. Bio je dio koncentracijskog sustava logora Gospić-Jadovno-Pag. Spomen-obilježja njegovim žrtvama sustavno se i nasilno uništavaju.
U Slani je u srijedu održana komemoracija podno već četvrti put obnovljene spomen-ploče, posvećene žrtvama ustaških logora u Slani i Metajni.
Tamna strana hrvatske povijesti
Ustaški logor Slana prostirao se na oko pet hektara površine, a nalazio se oko pet kilometara udaljen od najbližeg zaseoka Metajne, na otoku Pagu. Na toj kamenoj goleti, direktno izloženoj velebitskoj buri, bez pitke vode i vegetacije, nisu postojali nikakvi uvjeti za normalan život. Prvi internirci logora na Pagu, podsjeća Srpsko narodno vijeće (SNV), bili su Židovi uhićeni u Zagrebu 20. lipnja 1941. U Slanu su dovedeni 24. lipnja i taj se datum može smatrati danom početka rada tog logora.
Prvu skupinu zatočenika činilo je 30 zagrebačkih Židova. U vrijeme njihova dolaska u Slani još nije bilo ničega, osim golog kamena. Nakon Židova dovedeni su i Srbi te manji broj Hrvata, uglavnom komunista. Od 10. srpnja broj Srba znatno je veći. U sjevernom dijelu logora bili su uglavnom Srbi i u manjem broju Hrvati, u južnom dijelu isključivo Židovi.
Reokupacijom fašističke Italije, a temeljem Rimskih sporazuma s NDH, područje Velebita i otoka Paga pripalo je Italiji sredinom kolovoza 1941. godine, čime se logor ukida, posljednji logoraši ubijaju ili transportiraju na druga zatočenička mjesta tadašnje NDH, a sami fašisti, sanitarno-dezinfekcijska komisija talijanske vojske, bivaju zgranuti okrutnošću počinjenih zločina.
Obnovljena ploča u suradnji s gradonačelnikom, on se i ispričao žrtvama
Naporima koje već godinama ulažu SNV), Koordinacija židovskih općina RH i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću doveli su do toga da je ove godine u suradnji s gradonačelnikom Novalje konačno obnovljena spomen ploča.
Ploča je uništena početkom devedesetih. SNV je spomen-ploču postavljao ponovno 2010. i 2013. godine. Oba puta spomen ploča žrtvama ustaških zločina je uništena, inače prvi put u uvali Slana postavljena 1975. godine, podsjetio je SNV.
"Smatram da je uvala Slana istinsko mjesto sjećanja. Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je drugačiji, a kako se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. I neka sve žrtve počivaju u miru, a rodbina i daljnji srodnici neka prime isprike sa moje strane”, rekao je na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora u uvali Slana gradonačelnik Novalje Ivan Dabo.
"Ovdje su ljudi stradavali, u ljetnim mjesecima 1941. godine, ne radi svog političkog ili ne znam kakvog stava, nego su stradavali u prvom redu zbog svoje vjerske ili nacionalne pripadnosti, i to po rasnim zakonima tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, te nakaradne tvorevine koja je egzistirala od 1941. do 1945. godine. Logoraši su sami radili kućice u kojima će biti na ovom suncu, u ovom bezdanu bez hrane, bez vode", rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, izrazivši ponos i zahvalu gradonačelniku Dabi na postavljenoj ploči, izražavajući vjeru da ploču više nitko neće nasilno uklanjati.
Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik u svom je obraćanju napomenuo da je sam vrh ustaške vlasti donio odluku da ovo mjesto, ova uvala, postane logor, mjesto za muškarce, Židove, Srbe i Hrvate lijeve orijentacije, a da Metajna, to jest sama periferija sela, posluži kao mjesto za ženski logor, uglavnom supruge i djecu muškaraca koji su ovdje dovedeni.
Pakao na zemlji
Pupovac je citirao je svjedočenja rijetkih koji su preživjeli Slanu i Metajnu, pakao na zemlji, zahvalivši na ovoj ploči prije svega Krausu i Dabi.
“Kada su krajem osamdesetih otvorene mnoge grobnice, znanim i neznanim, dogodilo se upravo ono što se nije smjelo dogoditi, a to je da su ti mrtvi usmjereni kao argument za nove mrtve. Za neprijateljstva, za stradanje. Mi danas živimo i nastavljamo u određenoj mjeri taj opaki kaos sjećanja kojima se jednih sjećamo, a drugih se ne sjećamo, u kojima bismo jedne zauvijek zapamtili, a druge zauvijek zaboravili", rekao je Pupovac.
"Ako hoćemo dati smisao našem okupljanju ovdje danas i ovome što je napravljeno sa ovom pločom, moramo tražiti načina da izađemo iz ovoga kaosa, da u pravom smislu te riječi sahranimo svoje mrtve čije grobove je netko otvorio u drugoj polovici 80-ih 20. stoljeća, a rat 90-ih je dodatne grobove otkopao. Iz vlastitog iskustva znam koliko je to teško, ali mislim da nemamo drugog puta", poručio je Pupovac.
Vesan Teršelič iz Documente istaknula je kako je uvala Slana s novoobnovljenom pločom postala prostor istinskog suočavanja, gdje nove generacije mogu učiti o sućuti, o priznavanju patnje drugoga, o priznavanju stradanja u Drugom svjetskom ratu u vrijeme ustaške NDH.
"Oni koji su nakon 55 dana preživjeli logor Slana i Metajna odvedeni su s ovog mjesta, nakon čega su zapravo postali prvi koji su postavljali barake u ustaškom logoru Jasenovac", naglasila je Teršelič.
"Za naše sjećanje nije važno samo zlo, već i dobro"
Veran Matić, beogradski novinar, kojega proganja vlast u Srbiji, istaknuo je kako "za naše sjećanje nije važno samo zlo, već i dobro": "Zato se ovdje moramo sjećati građana tadašnje NDH koji su pokazali solidarnost sa Srbima i Židovima, ali i sa svim drugim žrtvama ubijenim u logorima Slana i Metajna. Pažanin Ante Zemljar upisao se u povijest 3. studenoga 1941. godine kada je na lokalnom paškom groblju na centralni križ postavio trnov vijenac i traku sa natpisom "Žrtvama Slane”. Bio je to način da se u opasnim vremenima iskaže pijetet prema Srbima i Židovima ubijenim u logoru Slana na Pagu”, zaključio je Matić.
Spomenuta diverzantska akcija Pažanina Zemljara može se smatrati prvim postavljanjem spomen-obilježja za žrtve logora Slana.
Kadiš, kao i pomen za ustaške žrtve pobijene u Slani i Metajni, predvodili su rabin Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević, kao i otac Srpske pravoslavne crkve Dragan Mihajlović. Vjera Zemljar, udovica Pažanina Ante Zemljara pročitala je njegovu pjesmu “Umjesto lista palme”.
-
Pao Elf(Ne)ugodno iznenađenje na SP-u: Ekvador porazio Njemačku, ovo ne ide u korist Hrvatskoj
-
U DNEVNIKU NOVE TVEuropa se zagrijava brže od drugih kontinenata, a šef DHMZ-a otkrio: "Evo kada ćemo izmjeriti pedeset stupnjeva..."
-
Britanski rekordFabrizio Romano potvrdio: Dogovoren je treći najskuplji transfer u povijesti nogometa
