U uvali Slana na otoku Pagu od lipnja do kolovoza 1941. nalazio se prvi koncentracijski logor u NDH. Bio je dio koncentracijskog sustava logora Gospić-Jadovno-Pag. Spomen-obilježja njegovim žrtvama sustavno se i nasilno uništavaju.
7
Stigao i šok s Bookinga
VIDEO Gošća izazvala požar luksuznog apartmana. Vlasnik: "Dok je gorjelo, smijali su se, pili i pokazivali mi srednji prst"
Krenulo od brze hrane
Je li ovo povrće krivo za epidemiju? Stotine zaraženih, restorani hitno povukli proizvod
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA!
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak? Može se dobiti i 720 eura
U Slani je u srijedu održana komemoracija podno već četvrti put obnovljene spomen-ploče, posvećene žrtvama ustaških logora u Slani i Metajni.
Tamna strana hrvatske povijesti
Ustaški logor Slana prostirao se na oko pet hektara površine, a nalazio se oko pet kilometara udaljen od najbližeg zaseoka Metajne, na otoku Pagu. Na toj kamenoj goleti, direktno izloženoj velebitskoj buri, bez pitke vode i vegetacije, nisu postojali nikakvi uvjeti za normalan život. Prvi internirci logora na Pagu, podsjeća Srpsko narodno vijeće (SNV), bili su Židovi uhićeni u Zagrebu 20. lipnja 1941. U Slanu su dovedeni 24. lipnja i taj se datum može smatrati danom početka rada tog logora.
Prvu skupinu zatočenika činilo je 30 zagrebačkih Židova. U vrijeme njihova dolaska u Slani još nije bilo ničega, osim golog kamena. Nakon Židova dovedeni su i Srbi te manji broj Hrvata, uglavnom komunista. Od 10. srpnja broj Srba znatno je veći. U sjevernom dijelu logora bili su uglavnom Srbi i u manjem broju Hrvati, u južnom dijelu isključivo Židovi.
Reokupacijom fašističke Italije, a temeljem Rimskih sporazuma s NDH, područje Velebita i otoka Paga pripalo je Italiji sredinom kolovoza 1941. godine, čime se logor ukida, posljednji logoraši ubijaju ili transportiraju na druga zatočenička mjesta tadašnje NDH, a sami fašisti, sanitarno-dezinfekcijska komisija talijanske vojske, bivaju zgranuti okrutnošću počinjenih zločina.
Komemoracija ustaškim žrtavama na Pagu - 4
Foto:
Sandro Lendler
Obnovljena ploča u suradnji s gradonačelnikom, on se i ispričao žrtvama
Naporima koje već godinama ulažu SNV), Koordinacija židovskih općina RH i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću doveli su do toga da je ove godine u suradnji s gradonačelnikom Novalje konačno obnovljena spomen ploča.
Ploča je uništena početkom devedesetih. SNV je spomen-ploču postavljao ponovno 2010. i 2013. godine. Oba puta spomen ploča žrtvama ustaških zločina je uništena, inače prvi put u uvali Slana postavljena 1975. godine, podsjetio je SNV.
"Smatram da je uvala Slana istinsko mjesto sjećanja. Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je drugačiji, a kako se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. I neka sve žrtve počivaju u miru, a rodbina i daljnji srodnici neka prime isprike sa moje strane”, rekao je na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora u uvali Slana gradonačelnik Novalje Ivan Dabo.
"Ovdje su ljudi stradavali, u ljetnim mjesecima 1941. godine, ne radi svog političkog ili ne znam kakvog stava, nego su stradavali u prvom redu zbog svoje vjerske ili nacionalne pripadnosti, i to po rasnim zakonima tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, te nakaradne tvorevine koja je egzistirala od 1941. do 1945. godine. Logoraši su sami radili kućice u kojima će biti na ovom suncu, u ovom bezdanu bez hrane, bez vode", rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, izrazivši ponos i zahvalu gradonačelniku Dabi na postavljenoj ploči, izražavajući vjeru da ploču više nitko neće nasilno uklanjati.
Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik u svom je obraćanju napomenuo da je sam vrh ustaške vlasti donio odluku da ovo mjesto, ova uvala, postane logor, mjesto za muškarce, Židove, Srbe i Hrvate lijeve orijentacije, a da Metajna, to jest sama periferija sela, posluži kao mjesto za ženski logor, uglavnom supruge i djecu muškaraca koji su ovdje dovedeni.
Komemoracija ustaškim žrtavama na Pagu - 3
Foto:
Sandro Lendler
Pakao na zemlji
Pupovac je citirao je svjedočenja rijetkih koji su preživjeli Slanu i Metajnu, pakao na zemlji, zahvalivši na ovoj ploči prije svega Krausu i Dabi.
“Kada su krajem osamdesetih otvorene mnoge grobnice, znanim i neznanim, dogodilo se upravo ono što se nije smjelo dogoditi, a to je da su ti mrtvi usmjereni kao argument za nove mrtve. Za neprijateljstva, za stradanje. Mi danas živimo i nastavljamo u određenoj mjeri taj opaki kaos sjećanja kojima se jednih sjećamo, a drugih se ne sjećamo, u kojima bismo jedne zauvijek zapamtili, a druge zauvijek zaboravili", rekao je Pupovac.
"Ako hoćemo dati smisao našem okupljanju ovdje danas i ovome što je napravljeno sa ovom pločom, moramo tražiti načina da izađemo iz ovoga kaosa, da u pravom smislu te riječi sahranimo svoje mrtve čije grobove je netko otvorio u drugoj polovici 80-ih 20. stoljeća, a rat 90-ih je dodatne grobove otkopao. Iz vlastitog iskustva znam koliko je to teško, ali mislim da nemamo drugog puta", poručio je Pupovac.
Vesan Teršelič iz Documente istaknula je kako je uvala Slana s novoobnovljenom pločom postala prostor istinskog suočavanja, gdje nove generacije mogu učiti o sućuti, o priznavanju patnje drugoga, o priznavanju stradanja u Drugom svjetskom ratu u vrijeme ustaške NDH.
"Oni koji su nakon 55 dana preživjeli logor Slana i Metajna odvedeni su s ovog mjesta, nakon čega su zapravo postali prvi koji su postavljali barake u ustaškom logoru Jasenovac", naglasila je Teršelič.
Komemoracija ustaškim žrtavama na Pagu - 1
Foto:
Sandro Lendler
"Za naše sjećanje nije važno samo zlo, već i dobro"
Veran Matić, beogradski novinar, kojega proganja vlast u Srbiji, istaknuo je kako "za naše sjećanje nije važno samo zlo, već i dobro": "Zato se ovdje moramo sjećati građana tadašnje NDH koji su pokazali solidarnost sa Srbima i Židovima, ali i sa svim drugim žrtvama ubijenim u logorima Slana i Metajna. Pažanin Ante Zemljar upisao se u povijest 3. studenoga 1941. godine kada je na lokalnom paškom groblju na centralni križ postavio trnov vijenac i traku sa natpisom "Žrtvama Slane”. Bio je to način da se u opasnim vremenima iskaže pijetet prema Srbima i Židovima ubijenim u logoru Slana na Pagu”, zaključio je Matić.
Spomenuta diverzantska akcija Pažanina Zemljara može se smatrati prvim postavljanjem spomen-obilježja za žrtve logora Slana.
Kadiš, kao i pomen za ustaške žrtve pobijene u Slani i Metajni, predvodili su rabin Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević, kao i otac Srpske pravoslavne crkve Dragan Mihajlović. Vjera Zemljar, udovica Pažanina Ante Zemljara pročitala je njegovu pjesmu “Umjesto lista palme”.