Ako se i vama događa da vam neka pjesma uđe u uho i više je ne možete izbiti iz glave, ne brinite. Ovaj fenomen zabilježen je kod 98% ljudi. Zašto se to događa? Zašto pjevate baš onu pjesmu koja vam se nimalo ne sviđa? Koliko će to trajati i kako si možete pomoći? Odgovore na ova pitanja saznat ćete nešto kasnije. Za početak malo povijesti. Prvi su ga opisali njemački psiholozi i za njega skovali naziv ohrwurm. Doslovno prevedeno - ušni crv! Od tada ne prestaje intrigirati znanstvenike.
Pročitajte i ovo
Stigla i reakcija WHO-a
Uzbuna kod susjeda: Zbog nepoznate bolesti koja je ubila više od stotinu ljudi provjeravaju se granice
donosi provjereno
Lari su u rodilištu čupali posteljicu, u bolnicu poslana inspekcija: "To je ispadalo, ti komadi. To je bio horor"
Ovaj fenomen jednako često pogađa i muškarce i žene, ali ne traje jednako kod oba spola. Stalno jedan te isti dosadni refren tako će dulje ponavljati žene, a posebno podložna skupina su glazbenici kaže nam psihologinja Nina Pavlin-Bernardić. „Ludi koji vole glazbu ili oni koji se baš bave glazbom su podložniji tome i kod njih to ostaje duže, ta melodija im se duže vrti u glavi.“
>> 'Bez dobre pjesme se jednostavno ne može uspjeti'
Boris Đurđević je autor i glazbeni producent. Iz njegovog studija izašli su brojni hitovi, a kada stvar koju ste slučajno čuli u prolazu zapne za uho i zaglavi negdje u moždanim vijugama, teško je biti inovativan. „Ja zapravo kad radim nekakav novi materijal za svoj bend ili za nekog drugog pokušam ne slušati ništa zbog toga upravo da mi se ne dogodi da mi nešto ostane u glavi ne.“ kaže nam Boris.
A ostaje sve. Od refrena pjesama, preko radijskih jinglova do televizijskih reklama. Iako po pitanju sadržaja i žanra pravila nema, jedno pravilo ipak postoji. Ono što zapinje isključivo je glazba.
„Evolucijski je to tako da bolje pamtimo uglazbljene materijale, nešto što ima ritam i jako jednostavnu melodiju.“ objašnjava psihologinja Pavlin-Bernardić.
Na putu do mozga zarazni ritmovi prolaze kroz uho i dolaze do bubnjića. Nakon toga odlazi do mozga. „Sve što se događa bude zabilježeno prvo u primarnoj regiji koja se nalazi u sljepoočnom dijelu kore mozga i od tuda se širi područjima dalje da imamo doživljaj muzike, tj. onog što slušamo.“ Kaže nam neurolog dr. Hrvoje Hećimović.
Glazba djeluje tako da nas relaksira, a naš je mozak jednostavno voli pa nije ni čudo što nas tjera da je stalno ponavljamo. No što se više trudimo ne misliti na pjesmu koja nam se stalno vrti u glavi, to ćemo je teže zaboraviti. Trikovi i rješenja kako zavarati mozak ipak postoje. Psiholozi savjetuju čitanje teksta naglas ili razgovor s drugim ljudima. Bitno je jedino da pričamo jer samo tako možemo barem malo poništiti ovaj dosadni fenomen.
Kao što na ubod komarca spontano reagiramo češanjem, tako će naš mozak ponavljanjem jednog te istog refrena reagirati na zvučni podražaj, bio on ugodan ili neugodan. Ako vam se čini da vas nekako češće zakače stvari koje vam se ne sviđaju, stručnjaci kažu samo vam se čini. Naime, brže ćete primijetiti nešto što vas iritira nego nešto što vam se sviđa. Jednostavne melodije i brži ritmovi koji se uz to još i ponavljaju češće će i zapeti u uhu. Stoga ni ne čudi da je većina hitova napravljena upravo po ovoj formuli i s istim ciljem - da što lakše zapne u uhu. Formula koju ne koriste samo glazbenici nego i marketinški stručnjaci kada smišljaju i prave nove reklame.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.