Europska komisija je objavila tablicu prema kojoj će Hrvatska iz RRF-a dobiti nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, dok je ranije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura.
Ključ za dodjelu 70 posto nacionalne alokacije bespovratnih sredstava temeljio se na broju stanovnika, BDP-u po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a i prosječnoj stopi nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, u odnosu na prosjek Unije.
Za preostalih 30 posto u obzir se uzima realni pad BDP-a u koroni 2020. godine te ukupno kretanje gospodarske aktivnosti u razdoblju 2020.-2021.
Prema novom ključu, u obzir je uzeta razliku između procjene rasta BDP-a u jesenskoj ekonomskoj prognozi za 2020., koja je u vrijeme donošenja Uredbe bila najnovija dostupna ekonomska prognoza, i ažuriranih podataka na temelju stvarnog kretanja BDP-a u razdoblju 2020. - 2021.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
To je rezultiralo time da će zemlje koje su se oporavile brže nego što se to očekivalo prema jesenskim ekonomskim prognozama za 2020. dobiti nešto manje, a one sa sporijim oporavkom nešto više sredstava.
Prema privremenim podacima za Hrvatsku koje je objavio Eurostat, hrvatsko gospodarstvo je 2020. palo za 8,1 posto, ali se brzo oporavilo i 2021. zabilježilo rast BDP-a 10,2 posto, što znači da je već prošle godine gospodarstvo premašilo razinu od prije koronakrize, dok je Komisija očekivala da će se to dogoditi tek 2022.
U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 5. studenoga 2020., koje su služile kao podloga za prvi izračun nacionalnih alokacija, Komisija je procjenjivala da će hrvatsko gospodarstvo u toj godini pasti 9,6 posto, da će 2021. zabilježiti rast od 5,7 posto, a 2022. rast od 3,7 posto.
