Hrvatskoj sjeda prva rata sredstava iz Europske unije za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), čime su veliko zadovoljstvo izrazili premijer Andrej Plenković i potpredsjednica Europske komisije (EK) Dubravka Šuica naon jutrošnjeg sastanka na Markovu trgu.
"Imamo prigodu nakon susreta s potpredsjednicom Europske komisije govoriti o provedbi NPOO-a. Prije dvije godine kada su se vodili pregovori o višegodišnjem financijskom okviru postignut je dogovor o instrumentu EU-a iduće generacije kao snažnom ekonomskom odgovoru na krizu pandemije COVID-19'', istaknuo je Plenković na konferenciji za medije u Banskim dvorima nakon sastanka sa Šuicom.
PVRH @AndrejPlenkovic: Nakon avansa od 818 milijuna € koji smo primili prošle godine, danas će @EU_Commission Hrvatskoj isplatiti prvu ratu od 700 milijuna € iz #NPOO. Jedna smo od šest EU država koje su najbrže ostvarile predviđene reforme i ostvarile pravo na prvu uplatu. pic.twitter.com/L7Ev9pblyU
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) June 28, 2022
''Hrvatska je predano radila na pripremi NPOO-a i otkad ga je EK odobrila prošle jeseni smo dobili predujam od 818 milijuna eura, dobili smo jasne kriterije definirane za poduzimanje reformi, svih mjerila koja su bila bitna kako bi svakih šest mjeseci komisija evaluirala naša postignuća. U tom pogledu smo uspješni", zaključio je Plenković.
''Ovo je novac za reforme koje smo poduzeli do 31. prosinca prošle godine, Komisija ih je evaluirala, one se tiču i tržišta rada, i socijalne zaštite, i aktivne mjere zapošljavanja, nacionalnog plana razvoja zdravstva, programa energetske učinkovitosti za dekarbonizaciju energetskog sektora, u području vodnog gospodarstva višegodišnji program gradnje vodnih građevina, niz aktivnosti u području prostornog uređenja graditeljstva, poput programa za cjelovitu obnovu zgrada i visokoučinkoviti alternativni sustavi... To su samo neki od poteza koje smo napravili, koji su nam omogućili da EK da ovu pozitivnu evaluaciju'', naglasio je Plenković.
"U ovom trenutku radimo na ispunjavanju 25 reformi. Krajnji rok je kraj ovog tjedna. Napravit ćemo to na vrijeme i nakon toga sistematizirati dokumentaciju, uputiti EK koja će tijekom jeseni to evaluirati i dobit ćemo novu tranšu od 700 milijuna eura krajem iduće godine", kazao je Plenković.
Naglasio je da ''ovo godina kada ćemo završiti pripreme za uvođenje eura, za Schengen, iz NPOO-a ćemo dobiti milijardu i 400 milijuna eura, kada ćemo potpisati partnerski sporazum za idući višegodišnji financijski okvir, otvoriti Pelješki most. Sve što smo obećali i što radimo se realizira".
Istaknuo je i da je Hrvatska među prvih šest zemalja koje su dobile bespovratna sredstva, a na što je podsjetila i Šuica, koja je Plenkoviću i svima uključenima čestitala.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
''Veliko mi je zadovoljstvo i, moram reći, ponos biti danas u Hrvatskoj i uručiti predsjedniku Vlade, gospodinu Plenkoviću, prvi obrok bespovratnih sredstava iz Plana oporavka i otpornosti, takozvanog NextGenerationEU, u iznosu od 700 milijuna eura'', istaknula je Šuica napomenuvši da je riječ o najvećem obroku koji je Hrvatska dosad dobila bespovratno od EK.
Upitana hoće li inflacija utjecati na povećanje sredstava u okviru fonda, Šuica je kazala da EK novac posuđuje na tržištu kapitala i dužna ga je vratiti do 2059. godine: '''Neće vjerojatno biti promjena nego će se vjerojatno napraviti manje projekata nego što su predviđeni u nacionalnim programima'.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je program socijalnog mentorstva koji će se financirati od iduće isplate u sklopu nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
''Projekt predviđa osposobljavanje najmanje 220 socijalnih radnika koji će biti zaposleni kao stručnjaci za socijalno mentorstvo, a predviđa se da će uslugu socijalnog mentorstva koristiti 30.000 ljudi'', pojasnio je Piletić.
Program bi trebao početi s radom od 1. siječnja 2023. godine, a osnovat će se Hrvatski zavod za socijalni rad, sve u cilju osnaživanja pojedinaca te samoaktivacija i motivacija socijalno osjetljivih skupina.
Među korisnicima usluge bit će dugotrajno nezaposlene osobe, djeca korisnici zajamčene minimalne naknade, osobe s invaliditetom i žrtve trgovine ljudima.
