'Spriječite ekonomsku, financijsku i ekološku štetu koja prijeti Hrvatskoj'

Priopćenje su uputili Udruga eko Zagreb, Krizni eko stožer Zagreb, Krizni eko stožer Marišćina, Krizni eko stožer Varaždin, Udruga Okoliš, Građanska inicijativa Koprivnica kakvu zaslužujemo i UZOR – udruga za zaštitu okoliša Resnik.

Pročitajte i ovo "Nema osnove" Vlada o SDP-ovom prijedlogu za opoziv Plenkovića: "Još jedan klevetnički uradak poražene oporbe..." Odobrit će mu je Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6

Navode kako se donošenjem Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2016.-2022. ispunio glavni uvjet potreban za korištenje sredstava Kohezijskog fonda namijenjenih za postizanje ciljeva propisanih direktivama EU koje uređuju postupanje s otpadom, odnosno da, ako se taj plan ne donese, neće biti moguće koristiti taj novac u državnom proračunu za 2017. godinu.

Za gospodarenje otpadom iz fonda EU planirano povlačenje 475 milijuna eura

Za gospodarenje otpadom iz Kohezijskog fonda planirano je povlačenje 475 milijuna eura, pa se postavlja pitanje zbog čega novi Plan gospodarenja otpadom još uvijek nije donesen, ističu iz ekoloških udruga.

Pitaju kojim interesnim skupinama smeta predloženi novi koncept koji donosi okvir za jačanje odvojenog prikupljanja otpada, uspostavu većeg broja reciklažnih centara, kompostiranje u domaćinstvu i više odvajanja otpada na mjestu nastanka.

U udrugama su, kažu, sigurni da je cjelokupnoj zainteresiranoj javnosti posve jasno da se predloženim sustavom održivog gospodarenja otpadom može spriječiti značajno poskupljenje odvoza smeća za građane, postići zadane ciljeve recikliranja i uspostaviti sustave odvojenog sakupljanja otpada te reciklirati 50 posto papira, stakla, metala i plastike iz komunalnog otpada.

Navode da će se, prema planu, kod ranije planiranih, a još neostvarenih centara za gospodarenje otpadom smanjiti kapacitet za obradu miješanog komunalnog otpada, dok se izgrađeni centri moraju prilagoditi i smanjiti troškove. Po njima, ranije planirani kapacitet županijskih centara gotovo je jednak ukupnoj količini miješanog smeća koje proizvode svi stanovnici Hrvatske, zajedno sa turistima i to je, tvrde, u suprotnosti s EU direktivama o odvojenom prikupljanju otpada koje smo dužni provesti do 2020.

Uporno forsiranje tehnološki zastarjelog, ekonomski neodrživog i ekološki neprihvatljivog modela koji počiva na županijskim centrima za gospodarenje otpadom, čija je svrha obrada miješanog smeća iz kojeg se proizvodi gorivi otpad za spaljivanje, nosi sa sobom financijske, ekološke i ekonomske posljedice za Hrvatsku o kojima interesne skupine, naslonjene na dio „stručne javnosti“ izbjegavaju govoriti, naglašavaju u priopćenju skupine ekoloških udruga.  (Hina)