S dvodnevnog seminara o drogama u cestovnom prometu i radnom okružju upućen je poziv da se jasnije definiraju propisi o situacijama kada za volanom budu uhvaćene drogirane osobe. Lani su osobe pod utjecajem narkotika skrivile 97 prometnih nesreća.
U Hrvatskoj je prošle godine 97 osoba pod utjecajem droge skrivilo prometnu nesreću, a pritom je poginulo 16 osoba, priopćio je Ured za suzbijanje zloporabe droga u povodu dvodnevnog seminara o drogama u cestovnom prometu koji je danas počeo u Splitu.
Vezani članci
Na otvorenju seminara o drogama u cestovnom prometu i radnom okružju, koji se održava u Splitu, ravnatelj Ureda za suzbijanje zloporabe droga Željko Petković pozvao je danas da se jasnije definiraju propisi radi izbjegavanja situacija u kojima liječnici ne znaju jesu li obvezni prijavljivati pacijente koji zbog konzumiranja opojnih droga mogu prouzročiti prometne nesreće.
U Hrvatskoj je prošle godine od ukupno 223 vozača testirana na prisutnost droga u organizmu 171 vozač bio pozitivan. Udio onih koji su pod utjecajem droge skrivili prometnu nesreću je 56,7 posto (97 osoba), a pritom je poginulo 16 osoba i 39 je teško ozlijeđeno.
>> Pakete kokaina švercali u psima pa ih rasporili i ostavili da umru u agoniji
Petković je istaknuo kako su prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama liječnici obvezni izvijestiti mjerodavne službe Ministarstva unutarnjih poslova o svakoj promjeni zdravstvenog stanja pacijenta koji posjeduje vozačku dozvolu.
Također, po pravilniku o zdravstvenim pregledima, objasnio je Petković, liječnik medicine rada procjenjuje moguće ugrožavanje sigurnosti rada. "S druge strane, postoji obveza čuvanja liječničke tajne prema Zakonu o zašititi prava pacijenata", istaknuo je Petković i dodao kako navedeno stanje upućuje na potrebu jasnijeg definiranja propisa kako bi se u praksi izbjegle situacije da liječnici ne znaju jesu li obvezni prijavljivati svoje pacijente i preuzeti odgovornost za nesreće koje mogu prouzročiti u cestovnom prometu.
Također je istaknuo kako je znatan broj ovisnika u radnom procesu te je potrebno posebnu pozornost usmjeriti prema pravodobnoj preventivi i tretmanskoj intervenciji na radnome mjestu. Po Petkovićevim riječima, potrebno je doraditi zakonske propise koji će se poslodavce "obvezati da provode programe prevencije ovisnosti na radnim mjestima".
Na pitanje novinara Hine o tome hoće li se ulaskom u Europsku uniju u Hrvatskoj povećati broj ovisnika, Petković je odgovorio kako ne očekuje neke bitne pomake kad je riječ o toj problematici i porastu broja ovisnika.
"Trendovi u Europi su da je broj opijatskih ovisnika, znači ovisnika o heorinu u laganom padu, a takvi ovisnici kod nas (u Hrvatskoj) pretežito su dominantni i u sustavu tretmana liječenja više od 80 posto su ovisnici opijatskog tipa", objasnio je Petković. Po njegovim riječima, hrvatska policija dobro čuva naše granice jer smo svjesni svoje geostrateške pozicije, to jest da smo na jednom od najkraćih prometnih smjerova između istoka i zapada Europe pogodnog za krijumčarenje droga.
"Balkanska ruta krijumčarenja drogom još ima važnost, ali na važnosti sve više dobivaju i sjeverne rute preko Baltika, to jest područja bivšega SSSR-a i sadašnje Rusije", rekao je Petković podsjetivši kako se u Afganistanu proizvodi oko 90 posto svjetskog heroina koji se krijumčari preko "balkanske rute", to jest Turske i Bugarske. "Više je smjerova 'balkanske rute' - južni, koji omogućava ulazak na naše područje, ali i sjeverni, što ovisi o krijumčarskim skupinama", rekao je Petković.
Na seminaru u Splitu, osim hrvatskih, sudjeluju i stručnjaci iz zemalja Europske unije: Njemačke, Slovenije, Belgije, Francuske i Nizozemske. Organizator seminara je Ured za suzbijanje zloporabe droga uz potporu TAIEX jedinice Europske komisije. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pravila objave komentara