Galerija
Vijest da županija dijeli i do 120 tisuća kuna za gradnju ili uređenje kuće ili stana odjeknula je Zagorom.
"Dobar početak, ja sama imam kuću, ali puno mladih ljudi nema i traže podstanarstvo", kaže Ana Kustović iz Trilja.
Županija splitsko-dalmatinska objavila je i promotivni spot u kojem poziva sve da im se jave i dođu do bespovratnog novca.
"Poticaje mogu dobiti svi koji su do 45 godina života, koji nemaju stambene nekretnine odnosno smještaja na području Hrvatske i koji su odlučili živjeti u ruralnom dijelu naše županije minimalno 10 godina", kaže splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
Minimalan iznos potpore je 40 tisuća kuna. Visina ovisi o razvijenosti područja i broju djece.
"Maksimalan iznos je 120 tisuća kuna. Program će trajati pune tri godine. Zasad je osigurano 4 milijuna kuna. Cilj je da kroz tri godine programa vratimo 300 obitelji ili 1000 do 1500 stanovnika", dodaje Boban.
I dalmatinsku Zagoru zahvatio je val iseljavanja u druge krajeve, gradove, ali i izvan Hrvatske. Ova financijska injekcija mogla bi barem donekle ublažiti taj trend.
"Nažalost, ljudi odlaze, dosta ljudi mojih godina je otišlo i prije, rijetko koji se vraćaju, nemaju uvjete za stanovanje", kaže Lana Grubišić iz Trilja.
Gradnja kuće i život mnogo su skuplji od iznosa koji se nudi. Iz županije poručuju kako nude niz mjera. Među njima i mjeru za novorođenče, kojom se za troje i više djece dobije gotovo 50.000 kuna.
S otoka doselili u Slavoniju
Luka Šibenčanin i supruga Tina Korčulanka nakon tri godine života na otoku svoju adresu zamijenili su slavonskom.
"Život na Korčuli, općenito na otocima nije nam pružao od poslova do svega. Nakon rođenja sina, s obzirom da je palčić, trebaju nam fizijatri, doktori, a toga dolje nemamo", kaže Tina Gracin.
Prije četiri mjeseca postali su stanovnici Vladislavaca nedaleko od Osijeka.
"Slavonci su mnogo pristupačniji ljudi od Dalmatinaca", smatra Luka.
Dok brojni Slavonci odlaze trbuhom za kruhom, Luka razbija predrasude da u Slavoniji posla nema.
"Odmah sam našao posao, nakon mjesec dana, radim na benzinskoj, tako da super", kaže Luka.
Na ruku su im išle i niske cijene nekretnina te povlastice koje pruža država.
"Za novce za koje smo mi kupili kuću ovdje dolje ne možete kupiti ni garažu. Od milijun eura pa nadalje su mali stanovi, najmovi su abnormalni, opet vam 1. 6. kažu morate van zbog gostiju", priča Tina.
15 tisuća kuna za svaku obitelj
A svakoj obitelji koja se ovdje odluči na život Općina pomaže s 15 tisuća kuna.
"Ima devet obitelji koje su doselile. Znači puno. To je popriličan i broj djece u budućnosti. To su neke nove osobe koje će ovdje boraviti i živjeti i stvarati ovu zajednicu", kaže Marjan Tomas, načelnik Općine Vladislavci.
Oni su jedni od 1763 koji su doselili u Osječko-baranjsku županiju koja u odnosu na ostale slavonske županije prednjači po broju useljenih stanovnika. Slijedi Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Virovitičko-srijemska.
U Osječko-baranjsku županiju iz drugih krajeva Lijepe naše uselio se 1165 stanovnika, a iz inozemstva njih 598. Najviše iz Njemačke, Srbije te Bosne i Hercegovine.
Budu li i druge općine dijelile poticaje mladim obiteljima te onima koji se najmjeravaju doseliti, Slavonija bi mogla ponovno procvjetati.
