Imamo znanje, imamo inteligenciju, no ima li Hrvatska dovoljno odvažnosti i hrabrosti zadržati projekte koji mogu pokrenuti oporavak našeg gospodarstva?


Zagreb na -6 stupnjeva. Mjesto događaja je snijegom zatrpan hangar u Čulinečkoj. Petero ljudi, uključujući moju malenkost, kolegu kamermana, direktora Hipersfere i dvojicu njegovih tehničara zabundanih do grla, stoje pored helijem ispunjenog zračnog broda.

Svi sustavi su 'go' statusa, kamera je spremna, a prototip hrvatskog zračnog broda, poletio je pred našom kamerom po drugi, a možda i posljednji put, barem u Hrvatskoj. U priči koja slijedi, doznajte zašto.

Prije otprilike dvije godine, došao sam u Hipersferu i prvi put snimio taj čudesni zračni brod. Djelo i izum priznatog hrvatskog astrofizičara Bojana Pečnika i njegov tima u Hipersferi, još tada je najavljivan kao sustav koji ima velik potencijal. Neke stvari su se promijenile.

>> 'Hipersfera je izum hrvatske inteligencije, a ne heroja'

Hipersfera je sustav za nadgledanje velike količine terena u realnom vremenu, a to ga ujedno čini i specifičnim i dosta jedinstvenim sustavom u svijetu. Razlog tome je, kako objašnjava naš sugovornik, što u svijetu ne postoji sličan sustav nadgledanja koji bi to radio u realnom vremenu i 24 sata na dan, sedam dana u tjednu.

Čitav sustav sastoji se od zračnog broda, koji predstavlja njegovo srce i čiji smo prototip u skali snimili u akciji te zemaljske, zračne i telekomunikacijske infrastrukture.

Sustav za 'ključ u ruke'

'Sve skupa razvijamo kako bi imali sustav za 'ključ u ruke', koji bi po svojim performansama trebao biti 10 do 15 puta bolji od alternativnih sustava konkurencije koji su na tržištu danas', ističe Pečnik.

Hipersferu u zraku drži plin helij, ali i četiri vektorska motora s propelerima, koji omogućavaju stabilan let, lebdenje i zadržavanje nad određenim ciljem ili točkom na zemlji, koje zračni brod određuje sustavom navigacije.

'Brod je optimiziran da stoji na jednom mjestu ili se giba vrlo polako, odnosno da stoji nad jednim područjem danima, ili čak i duže od toga', kaže Pečnik. prototip Hipersfere toliko je lagan, da ga se može držati na prstu ruke, a to sve omogućuje ultralagana karbonska konstrukcija te plin helij, koji je lakši od zraka i vrlo siguran, odnosno nezapaljiv.

'Korišteni su najnoviji materijali i najnovije tehnologije. Letjelica ovog tipa ne postoji nigdje, nije još izvedena i zbog toga je bilo potrebno napraviti prototip u skali, mali, kako bi vidjeli je li u kontroliranim uvjetima takav koncept letjelice upravljiv, odnosno stabilan. Dobili smo rezultate koji su i bolji od onog što smo se mogli nadati', naglasio je Pečnik.

Na ledu

No, projekt je trenutno 'na ledu', jer Pečnik i njegov tim već preko dvije godine pokušavaju pronaći investitore, bilo u domaćim državnim institucijama, ili poduzetničkom domaćem i stranom sektoru, kako bi krenuli u iduću i konačnu fazu izrade komercijalne verzije zračnog broda Hipersfera. Taj bi zračni brod bio pet do šest puta veći od postojećeg, odnosno promjera 15 metara i vrlo lagano bi mogao oboriti visinski rekord u svojoj klasi, kaže Pečnik.

Prije nešto više od dvije godine, kad smo prvi put na Dnevnik.hr predstavili projekt Hipersfera, on je bio zamišljen u tri faze. Naime, u prvotno zamišljenom projektu, cilj je bila letjelica veličine četrdesetak metara, koja bi na visini od 20 kilometara mogla stajati tjednima, ili čak mjesecima te nadgledati vrlo veliko područje (oko 2.500 kvadratnih kilometara) u realnom vremenu.

Svaki poduzetnički projekt i tvrtka ne mogu se, niti smiju, temeljiti samo na državnim poticajima, već upravo na poduzetničkim inicijativama i sposobnosti da se za projekt/tvrtku osiguraju sredstva iz financijskih instrumenata koje na raspolaganje stavljaju bankarske i druge financijske ustanove te umješnosti samih poduzetnika da osiguraju budućnost njihovog proizvoda kroz prihode na tržištu. Projekt, stoga, svakako treba zadržati u Hrvatskoj, ako su njegovi tvorci spremni osigurati navedene preduvjete, tj. uvjeriti financijske institucije da njihov projekt/tvrtka stvarno ima potencijale koji su marketinški reklamirani. Hrvatske financijske institucije su dovoljno brojne i dovoljno jake da podrže svaki takav projekt, zahvaljujući nemalim poreznim olakšicama koje im hrvatski zakoni osiguravaju, a koje su u RH privukle nemali broj tehnološki naprednih stranih kompanija – poput Ericssona, SAIPEM-a, Siemensa i drugih. odgovor iz MZOS-a

'Međutim, investicija, tehnološki rizici i vrijeme koje je bilo potrebno za razvoj takvog proizvoda jednostavno je bilo preveliko za institucionalne, ili za normalne, tradicionalne privatne ulagače. Ovo ljeto smo promijenili koncept, odnosno riješili smo kako manja letjelica, recimo na visini od pet kilometara može danima ostati u zraku. Klasične bespilotne letjelice, tipa avioni, mogu ostati u zraku od par do desetak sati i imati autonomiju, a nakon toga se moraju vraćati u bazu. Mi s našom letjelicom možemo stajati u zraku četiri dana', pojasnio je Pečnik.

Predstavljanje stranim ulagačima, interes jedne europske zemlje i WSJ

Hipersfera je nedavno predstavljena stranim ulagačima i u Londonu, na Google kampusu, u organizaciji britanskog veleposlanstva, Ministarstva poduzetništva, Hamag-a (Hrvatske agencije za poticanje malog poduzetništva), CRANE-a (hrvatska mreža poslovnih anđela), ZIP-a (zagrebačkog inkubatora poduzetništva) te drugih institucija.

'Tamo smo prošli vrlo zapaženo. Ostvarili smo dobre kontakte s potencijalnim investitorima, a također nas je zamijetio i Wall Street Journal, koji je objavio članak o nama na svojem tehnološkom blogu. Osim toga smo u kasnim fazama pregovora s jednom europskom državom, o tome da se cijeli projekt preseli iz Hrvatske i da se nastavi komercijalizacija negdje drugdje, što bi mi svakako htjeli izbjeći i pokušavamo dogovoriti s Hrvatskom vladom, hrvatskom vojskom i policijom i drugim ministarstvima, da vidimo postoji li interes da se projekt zadrži ovdje, ili da pamet i komercijalni potencijali idu iz zemlje', rekao nam je Pečnik.

U Hrvatskoj jedini interes je pokazao BICRO

Pitali smo Pečnika vidi li on doista realnu šansu da njegov projekt ostane u Hrvatskoj te pokazuju li hrvatske institucije pravi interes za komercijalni potencijal tog projekta. 'Tu su moji osjećaji dvojaki, recimo. Mi od početka imamo dobru podršku od Poslovno-inovacijskog centra, danas je to Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske, BICRO, koja je pod okriljem Ministarstva znanosti. Oni su i financirali 70 posto ove inicijalne faze i imamo njihovu punu podršku i stvarno imam samo lijepe riječi za njih', objasnio je naš sugovornik.

'Osim toga, nekih većih interesa s drugih strana nije bilo dosad. Ja se nadam da će se to promijeniti u narednim tjednima, nada uvijek ostaje, ali moram priznati da niti iz Ministarstva znanosti, niti iz Ministarstva gospodarstva nije bilo nekog većeg interesa. Trenutno smo u nekim razgovorima s vojskom i policijom da se koristi ovaj sustav za zaštitu schengenske granice, međutim te stvari idu dosta sporo i dosta polako. Puno sporije nego što recimo idu s ovim stranim potencijalnim investitorom', zaključio je Pečnik.

Uloži 5 milijuna, povrati 7,5 miljardi

Koliko je tu novca zapravo u pitanju, sigurno se pitate. Sam Pečnik smatra kako je njegov projekt srednje veličine, a novac potreban za dovršetak komercijalne faze projekta iznosi oko pet milijuna eura. 'Naravno možete puno krumpira za njih kupiti, ali ne možete puno bespilotnih letjelica za njih razviti', kaže Pečnik.

Naglašava kako je zračni brod Hipersfera 20 do 100 puta jeftiniji u razvoju od sličnih projekata koji se primjerice rade u SAD-u. Isto tako, Pečnik naglašava kako bi snimke koje dolaze s njihovog zračnog broda, bile i nekoliko stotina puta jeftinije od satelitske konkurencije. 'Imamo šansu unaprijediti i promijeniti kompletnu industriju daljinskog istraživanja, to je ovo slikanje terena iz zraka. To je tržite koje danas vrijedi 7,5 milijardi dolara i trebalo bi se udvostručiti do 2020. godine. Mi možemo značajno utjecati na njega. Dakle komercijalni potencijal projekta su milijarde eura i to mogu mirne savjesti, čistog obraza reći, jer imamo tehnologiju koja je puno bolja od bilo čega na tržištu i koja vrijedi 7,5 milijardi eura danas', naglašava Pečnik.

Svestran sustav

Sustav Hipersfera ne mora se koristiti, međutim, samo za vojno-policijske svrhe. Sam Pečnik kaže kako je jedino ograničenje nečija mašta, a u Hrvatskoj bi se primjerice mogao takav sustav koristiti za nadgledanje požarima ugroženih područja, ili naših planinarskih ruta, na kojima stranci tijekom ljeta toliko često dolaze u pogibeljne situacije.

'Ovo je jedan sloj društvene infrastrukture da dobijete online, dakle na internetu, bazu podataka koja se puni u realnom vremenu slikama visoke rezolucije. Od čuvanja granice, požara, optimizacije prometa, dakle ima puno javnih servisa koji se njime mogu koristiti. Isto tako ima i puno komercijalnih servisa koji se mogu iskoristiti. Imate kuću sa dvorištem, i sad vi možete postaviti termalne kamere da vas se zaštiti od provalnika, međutim to je sustav koji košta desetke tisuća eura, no možete platiti 10 eura godišnje i čim vam netko uđe u dvorište, možete dobiti sliku u optičkom ili termalnom spektru, da vam je netko ušao i možete zvati policiju, ili pustiti čovjeka unutra', pojašnjava Pečnik.

Sustav se može koristiti i za optimizaciju prometa, odnosno može se koristiti servis koji putem Hipersfere javlja korisniku koje ulice su zakrčene, a koje su prohodne. Primjena ima doista puno, no čini se kako u Hrvatskoj već poslovično novca nema, a čini se niti pravog interesa.

98 posto nasuprot 0,5 posto

Spomenuta europska zemlja, za koju nam je Pečnik rekao da je vidi kao potencijalnog investitora i kupca Hipersfere, na taj projekt gleda kao strateški i nacionalni interes! Hrvatska, s druge strane i prema Pečnikovim riječima, baš i ne. Da budemo do kraja konkretni, na direktno pitanje o kojim šansama u postocima se tu radi, on je vrlo jasno rekao - 0,5 posto Hrvatska, 98 posto zainteresirana europska zemlja (investitor poznat redakciji). Onih 1,5 posto Pečnik stavlja u kategoriju nepredvidivosti.

Prije objave priče poslali smo upite na adrese odnosa s javnošću četiri ministarstva - Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti, MORH-a i MUP-a. Odgovor je dalo samo Ministarstvo znanosti, a možete ga pročitati izdvojenog u tekstu.

Ukoliko Hipersfera ode iz Hrvatske, bit će to kao da u Hrvatskoj nije niti začeta njezina ideja, iako se je hrvatska pamet i hrvatske ruke napravile. Pečnik će u tom slučaju sigurno biti kompenziran od strane investitora, uložena sredstva bit će vraćena BICRO-u, a Hrvatska će možda dobiti pokoju mrvicu od potencijalni 7,5 milijardi eura tržišne vrijednosti projekta. Pečnik želi Hrvatskoj velik dio kolača, a ne mrvice. Želi li to i Hrvatska?

Razgovor s direktorom Hipersfere Bojanom Pečnikom pogledajte u priloženom videu, a isto tako pogledajte i prototip hrvatskog bespilotnog zračnog broda u akciji.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook