Počeli su ni iz čega, idejom, snom. Došli su do prvog milijuna i rodila se hipersfera. Novo hrvatsko svjetsko tehnološko čudo!


Razgovarali smo s pokretačima jedne vrlo perspektivne i mlade tvrtke, koja nosi naziv svojeg djevičanskog projekta zračnog broda – Hipersfera. Oni su Bojan Pečnik, tehnički direktor Hipersfere, znanstvenik astrofizičar po obrazovanju, koji je doktorirao na Institutu Max Planck u Njemačkoj i Robert Grilc, njegov dugogodišnji prijatelj i menadžerski mozak tvrtke.

Vezani članci Izvlačenje bespilotne letjelice - 4 Nižu se reakcije na izvješće DORH-a o padu drona: "Jedna stvar je iznenađujuća..." Dron u Zagrebu Dnevnik Nove TV doznaje: Letjelica koja je pala na Zagreb bila je dorađivana i nosila je bombu

>> VIDEO: Puni test hrvatskog automobila

Pečnik se u Hrvatsku vratio s nekoliko astrofizičara nakon doktorata, s idejom da se pokrene Zavod za astrofiziku u Splitu. Ta ideja je zaživjela, no stvari su se tamo odvijale presporo za Pečnikov ukus pa se nakon tri godine odlučio prebaciti u poduzetništvo i posvetiti se ideji koja mu je dugo bila hobi i koju je odlučio pretvoriti u stvarnost.

Prvi milijun

'Roberta znam veći dio svog života, on je otišao u ekonomiju, ja sam otišao u znanost i jednom prilikom kad smo se našli ja sam mu ispričao svoju ideju. Njemu se to svidjele i s poslovne strane i složili smo poslovni plan, predali prijavu i okupili ljude te otišli do poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO, koji nam je po izuzetno povoljnim uvjetima osigurao sredstva da započnemo istraživački projekt', prisjetio se početaka Pečnik.

Prvih milijun eura, za prvu fazu razvoja njihovog projekta zračne letjelice Hipersfera, BICRO je financirao sa 70 posto od ukupnih sredstava, dok su ostatak financirali privatnici iz Hrvatske ili 'poslovni anđeli'. U prvu fazu razvoja Hipersfere uloženo je 2 godine rada, uz sudjelovanje 20-ak ljudi, koji su uložili 120.000 radnih sati, kako bi se napravio prototip promjera 3,2 metra, koji je zapravo umanjena verzija konačne hipersfere, koja bi trebala biti promjera 42 metra.

Efektivna zamjena satelita

Hipersfera može efektivno zamijeniti satelit, jer samo jedna, pokriva područje od 2500 kvadratnih kilometara, uz rezoluciju slike istovjetnu onoj satelitskoj, s nekoliko prednosti. Kao prvo, nije u orbiti i njezino servisiranje je kudikamo jednostavnije, a da ne ističemo jeftinije. Drugo, potpuno je stacionarna, za razliku od satelita, koji kruži oko Zemlje i koji je može sliku slati u realnom vremenu, što hipersfera može.

Osim toga, hipersfera je najkorisnija iznad gusto naseljenih urbanih područja, gdje možle poslužiti u regulaciji zračnog prometa i nadzora prometa općenito. Može se koristiti i za znanstvena istraživanja koja zatijevaju snimanja nepripstupačnih terena, ako i u prevenciji požara, odnosno ranom stupnju upozorenja. Zapravo, iskoristivost tog zračnog broda je iznimno široka i navesti sve moguće načine na koji ga se može iskoristiti, gotovo je nemoguće.

Ne vidim razloga zašto Hrvatska ne bi mogla biti mala silicijska dolina u Europi Robert Grlić

Zračni promet civilnog zrakoplovstva odvija se na visini od oko 10 kilometara, a hipersfera bi operirala na duplo većoj visini, odnosno 20 kilometara.

'To je takozvana G klasa zračnog prostora, koji je najmanje reguliran, jer u njemu nema previše prometa', objašnjava Pečnik. Meteorološki uvjeti na toj visini su ekstremni, s temperaturama od -50 do -70 stupnjeva Celzijusa, no za razliku od nižeg zračnog prostora, daleko su stabilniji – bez oblaka i gotovo bez vjetra. U tom dijelu atmosfere, UV zračenje je isto tako daleko snažnije.

Komercijalizacija satelitskog snimanja

'Jednom kad ste na toj visini, ne smetate nikome. Vi ste i dalje u sustavu kontrole leta, ali gore prometa jednostavno nema', kaže Pečnik. Dakle, pogodni atmosferski uvjeti, nepostojanje komercijalnog prometa te mogućnost pokrivanja široke površine tla sa te visine, razlozi su zbog kojih su se u Hipersferi odlučili za baš tu visinu. Kako oni sami kažu, 'ni preblizu, ni predaleko površini Zemlje'.

'Mi pucamo na to da se se komercijalizira satelitsko snimanje, jer te su fotografije i danas toliko skupe, da ih uglavnom kupuju svjetske Vlade, odnosno još uvijek nisu komercijalno isplative ili zanimljive. Mi želimo sniziti postojeće cijene, uz značajno bolje tehničke karakteristike i time napraviti komercijalni boom. Smatramo da možemo biti čak i do pet puta jeftiniji od satelitskih snimaka i 30-ak puta jeftiniji od avionskih snimaka, ali uz istu kvalitetu', kaže Pečnik.

Protuteža vojnoj industriji

'Mi još uvijek prvenstveno želimo biti civilna aplikacija, jer u vojnu industriju se uvijek može ući, koliko god mi bježali od toga. Mi zapravo želimo biti protuteža vojnoj industriji i ovu tehnologiju dati na raspolaganje civilnim službama', ističe Grilc.

Trenutno postoje 3 velike globalne kompanije koje se bave snimanjem satelitskih fotografija, a njih preko 120 na svjetskoj razini se bavi snimanjem fotografija zrakoplovima i to je tržište na koje Hipersfera želi ući sa svojom letjelicom.

'Hipersfera, koliko god mi isticali da će ona zamijeniti satelite, ona će zapravo biti vrlo komplementaran proizvod već postojećim rješenjima', smatra Grilc i dodaje kako je prednost hipersfere u pokrivanju područja i gotovo 'live feedu'. Tvrtka koja bi investirala u takvu inovaciju i proizvod, stekla bi ogromnu prednost nad konkurencijom.

Od velikih globalnih igrača, koji se bave izradom satelitskih fotografija, u Hipersferi navode tvrtke GeoEye, Orbital Sciences i Digital Globe. Te kompanije proizvode satelite, šalju ih u orbitu i pružaju usluge snimanja fotografija na Zemlji. Za razliku od satelita, koji su u trenutku lansiranja opremljeni vrhunskom tehnologijom, ali se ne mogu nadograđivati, letjelica hipersfera se može i može konstantno biti ukorak s najnovijom tehnologijom.

Hipersfera samu sebe isplati već nakon 4 posto iskoristivosti

Hipersfera na 20 kilometara visine ne smeta nikome, a korisna je.

'Jedna hipersfera, ako ima efikasnost 100 posto i proda svaku fotografiju, a pričamo o svakoj fotografiji svakih 15 minuta, onda pričamo o tržišnom prihodu od 270 milijuna eura na kraju godine', objašnjava Grlić. Za usporedbu, jedna hipersfera bi koštala otprilike 4 do 5 milijuna dolara, tako da je povratak investicija, gledano u postocima iskoristivosti fotografija, zapravo vrlo brz. Grilc ističe kako se već sa četiri posto efikasnosti hipersfere, uloženi novac vraća na početnu nulu, a sve ostalo je čisti profit.

'Teško je vjerovati da proizvod neće naći svoje mjesto pod suncem, jer ga osim kompanija mogu nabaviti i države na lokalnoj razini, a tu je i njegova iskoristivost i isplativost, kao i komplementarnost već postojećim rješenjima na tržištu', napominje.

Vrhunski materijali uz visok stupanj sigurnosti i zaštite

Letjelica poput hipersfere prije 30 godina nije bila moguća, jer tehnologija materijala koja je potrebna da bi se ona napravila jednostavno nije bila dostupna. Danas se za takve stvari koriste karbonski kompoziti i aeronautičke smole te drugi materijali, koji zapravo nisu jeftini, niti su lako dostupni, ali se mogu nabaviti. '90 posto materijala za letjelicu dolazi izvana', istaknuo je Pečnik.

Pomoću numeričkih proračuna na računalima, u koja su bili uvršteni svi podaci relevantni i potrebni za izradu letjelice koja bi djelovala na visini od 20 kilometara, rodio se i njezin dizajn. Istom metodom odabrani su i materijali za njezinu izradu. Za potrebe testiranja materijala u ekstremnim uvjetima, u Hipersferi su sami izgradili hipobaričnu komoru, u kojoj se mogu stvoriti uvjeti identični onima na visini od 20 kilometara.

Jedan od problema koji su morali premostiti prilikom izrade letjelice, bio je i problem aktivne elektronike na toj visini. 'Aktivnoj elektronici nije gore prehladno, već joj je prevruće. Zrak je toliko rijedak na toj visini da ne može preuzeti svu toplinu s elektronike i zapravo vam treba hlađenje, a ne grijanje', ističe Pečnik.

Hipersfera, dodaje Pečnik ima i trostruki sustav zaštite, što je sigurnosno gledano čini vrlo pouzdanom. Kao banalni primjer navodi tri letna računala i sva tri istovremeno rade, no samo je jedno aktivno. Ako se ono pokvari, vama ostaju još uvijek dvije zamjene, no brod se u tom trenutku spušta natrag prema površini. Kad bi se čak i probušila ovojnica letjelice, primjerice naletom meteora, njezina forma se i dalje zadržava zbog krute strukture.

U tom slučaju ne dolazi do kolabiranja letjelice, već sustav registrira curenje helija te se ona spušta na površinu. Postoji i spremnik helija na letjelici koji u tom slučaju nadomješta helij koji curi van. Kako je tlak izjednačen i van letjelice i u balonu, plin istječe kudikamo sporije nego kod klasičnih zračnih brodova i balona. Na prototipu letjelice koju možete vidjeti i na fotografijama, testiran je slučaj otkazivanja propelera, gdje letjelica i sa dva pokvarena propelera i dalje može letjeti, doduše ne previše spretno i precizno ali dovoljno stabilno da se može prizemljiti.

Hipersfera je investicija koja daje ogromnu prednost nad konkurencijom.

'Želimo da brdo dođe Muhamedu'

U Hipersferi, kažu, ne namjeravaju se baviti masovnom proizvodnjom istoimenih letjelica. 'U Hrvatskoj možda zadržimo testbed za daljnji razvoj tehnologije i usavršavanje proizvoda', ističe Pečnik.

Dodaje kako im je cilj, jednom kad projekt bude pri kraju, naći globalnog partnera, koji će onda plasirati taj proizvod na tržišta, lokalna, regionalna i/ili globalna. Među zainteresiranim tvrtkama, u Hipersferi vide široki spektar, od Googlea, Siemensa, Honeywella, GeoEyea, Orbital Sciencea, Digital Globea i drugih.

Hipersfera želi ostati u sferi istraživanja i razvijati te unaprijediti proizvod za druge primjene te raditi na novim projektima. 'Mi se mislimo time dugoročno baviti, tako da se oko tvrtke Hipersfera stvori jedan centar izvrsnosti, koji je stvaran, a ne samo deklarativan', napominje Pečnik.

'Želimo napraviti sinergiju između istraživačkih djelatnosti, sveučilišta i praktičnih primjena u društvu', kaže. U tom smislu, velik dio profita tvrtke, usmjeravat će se baš u netom navedene stvari.

'Mladim ljudima treba pružiti priliku, s jedne strane da ostanu u zemlji i da zapravo ovdje ispeku zanat, odnosno da magistriraju i doktoriraju', smatra Grilc, govoreći time i o izvornoj ideji Hipersfere kao centra izvrsnosti.

'Želimo uistinu da brdo dođe Muhamedu, da ljudi izvana prepoznaju Hipersferu kao centar znanja, gdje mogu raditi kao znanstvenici i steći visoko obrazovanje ili predavati na sveučilištima', preča Grilc.

'Hipersfera nema heroja frontmena'

'Ne vidim razloga zašto Hrvatska ne bi mogla biti mala silicijska dolina u Europi. Predivna zemlja, na predivnoj lokaciji i to što smo turistička zemlja govori o tome koliko ovdje ljudi dolaze da bi uživali', smatra Grilc.

'Ovaj projekt pokazao je kako 20 mladih inženjera, uz vodstvo nekoliko stručnjaka može napraviti iz ničega tehnološko čudo, nešto što danas u svijetu ne postoji', kaže Pečnik.

'Ljudi uvijek traže nekakve heroje, a kad se priča o ovom projektu, tu nema heroja', zaključio je Grlić. Svi stručnjaci koji su došli raditi u Hipersferu dali su svoj obol letjelici i fundamentalno ju promijenili, tako da to više nije čak niti isti proizvod o kojem su Pečnik i Grilc maštali prije tri ili četiri godine.

'Ti ljudi su zaslužni kao i bilo tko drugi na samom projektu. Uvijek se naprijed guraju nekakvi frontmeni, no toga kod nas nema', zaključio je Grlić.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju