Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kreditna agencija Moody's analizirala je gospodarstva Hrvatske i Srbije te u izvješću istaknula nekoliko ključnih stvari.


Kreditna agencija Moody's jučer je objavila usporednu analizu gospodarstava Hrvatske i Srbije, koji su im problemi zajednički te što su njihove prednosti u odnosu na onu drugu. Donosimo kratak pregled najvažnijih točaka navedenih u Moody'sovoj analizi.

1. Hrvatska ima konkurentnije gospodarstvo od Srbije, ali...

Vezani članci Hurricane Poslušajte pjesmu s kojom će se atraktivne Srpkinje predstaviti na Eurosongu. Je li vam bolja "Loco Loco" ili "Tick-Tock"? Silikoni Youtuber naveo 10 razlika između Hrvatske i Srbije: ''Cure su im pune silikona''

Uz to, Hrvatska ima i snažnije institucije, i to zahvaljujući ulasku u Europsku uniju, a i gospodarstvo joj je veće. "Hrvatsko gospodarstvo je približno za trećinu veće od srpskog, a članstvo u Europskoj uniji potaknulo je sveobuhvatnu reformu institucija", rekao je Evan Wohlmann, potpredsjednik Moody'sa i koautor analize.

"S druge će strane veći reformski zamah u Srbiji u proteklim godinama poduprijeti približavanje dohodaka, a ulaganjima će vjerojatno ići na ruku poboljšanje poslovnog okruženja u toj zemlji u zadnje vrijeme", dodao je Wohlmann.

2. Zajednička točka - veliki dugovi

Wohlmann je dodao kako obje zemlje nose velik teret dugova, ali fiskalna konsolidacija dovest će do postupnog poboljšanja. Razina duga u dvije zemlje znatno je veća u usporedbi s prosjekom zemalja sa sličnim ocjenama, navodi se u izvješću. U Hrvatskoj je udio duga u BDP-u u 2016. godini iznosio 84,2 posto, a u Srbiji 74 posto, dok zemlje s rejtingom Ba imaju prosjek od 47,6 posto.

Podsjetimo, Moody's je državnim obveznicama Hrvatske dodijelio ocjenu Ba2, uz stabilnu prognozu, dok je ona srbijanskih državnih obveznica niža za jednu razinu i iznosi Ba3, također uz stabilnu prognozu.

3. Srbija nije ograničena u pružanju državne pomoći, a Hrvatska jest

Državna poduzeća u Srbiji i dalje predstavljaju veći fiskalni rizik, unatoč napretku u poboljšanju fiskalne pozicije nakon financijske krize. Srpska vlada pokrenula je reforme kako bi smanjila rizik budućih zahtjeva državnih poduzeća prema proračunu, uključujući i restrukturiranje gubitaša. No, Srbija ipak nije dužna poštovati propise EU-a o državnoj pomoći, koji ograničavaju izglede za izravnu državnu pomoć i jamče određeni stupanj vanjskog nadzora, dok je Hrvatska to dužna poštivati.

4. Stopa nezaposlenosti pada, ali ne zbog većeg broja radnih mjesta

U obje zemlje smanjene su stope nezaposlenosti: reforme zakonodavstva u Srbiji, provedene 2014. godine, potaknule su privatni sektor, no pad nezaposlenosti posljedica je i smanjenja radne snage zbog starenja populacije i velikog iseljavanja, pa su neizvjesni dugoročniji izgledi za gospodarski rast neizvjesni.

Potencijal za rast u obje zemlje ovisi o integraciji u Europsku uniju i daljnjim nastojanjima da se poboljša investicijska klima, ističe se u Moody'sovoj analizi.