Hrvatskoj dali prvu pozitivnu ocjenu od 2007. godine

Riječ je o prvom pozitivnom pomaku koji je ta agencija poduzela po pitanju hrvatskog rejtinga od 2007. godine. Takav potez Moody's je objasnio snažnijim srednjoročnim rastom gospodarstva nego što se očekivalo nakon izlaska iz šestogodišnje recesije u 2015..

Pročitajte i ovo viši za jedan stupanj Što mi imamo od toga? Provjerili smo što bolji kreditni rejting znači za gospodarstvo, ali i za građane Moody's podignuo kreditni rejting Plenković oštro odgovorio Milanoviću: "Vidim tu neku vrstu opsjednutosti. Je li možda kilavac netko tko patriotski pada s Patrije?"

Moody's očekuje da će gospodarstvo u prosjeku rasti za 2,5 posto u idućih nekoliko godina, što je niže od prosjeka od 4,5 posto u pretkriznim godinama između 2000. i 2007., no tek je neznatno niže od 2,8 posto koliko se očekuje da će rasti usporedive zemlje u središnjoj i istočnoj Europu u istom razdoblju.

Zamah gospodarstva ojačao

U toj agenciji vjeruju da će poboljšani izgledi za rast imati pozitivan utjecaj na proračunsku izvedbu i doprinijeti smanjivanju duga opće države.

"Takvi kreditni trendovi značajno su drugačiji od onih koje su analitičari Moody'sa pretpostavljali godinu dana ranije, kada su dodijelili negativne izglede hrvatskom rejtingu", navodi se u izvješću.

Ističe se da je zamah gospodarstva ojačao nakon što se gospodarstvo u 2015. izvuklo iz šestogodišnje recesije. Realna godišnja stopa rasta ubrzala je na 2,9 posto u 2016. godini, značajno premašivši rast ostvaren u 2015 od 1,6 posto, kao i procjene Moody'sa od 2,1 posto.

"Rast je postao široko utemeljen, odražavajući dobru izvedbu u izvozu roba i usluga, povećanje potrošnje kućanstava i investicija, kao i javne potrošnje", ističe Moody's.

Dodaje da je posebno značajno povećanje države potrošnje - iznad 2 posto u trećem tromjesečju u odnosu na drugo – što je najviša stopa rasta od 2009., do čega je došlo unatoč ograničenju potrošnje i političkim događajima koji su rezultirali ranim izborima.

Poticajno porezno rasterećenje

"Očekujemo da će hrvatski gospodarski rast ove godine dodatno ojačati, uz dodatnu podršku vladine labavije fiskalne politike. Osobna potrošnja vjerojatno će dalje rasti na krilima poreznih rasterećenja koje je Vlada uvela od 2017., kao i daljnjih poboljšanja na tržištu rada", ocjenjuju u toj agenciji.

Istodobno će privatna ulaganja imati koristi od obilne likvidnosti u hrvatskom bankarskom sustavu, kao i od dobrih uvjeta financiranja, koji će vjerojatno imati pozitivan utjecaj na kreditnu ekspanziju.

Moody's navodi i da se kreditni rast počeo oporavljati sredinom 2016. i očekuje se da uđe u pozitivno područje ove godine.

Gospodarski rast također će biti poduprt javnim investicijama, koje će ostvarivati koristi od pojačane apsorpcije sredstava iz EU fondova.

Smanjivanje domaćih političkih nesigurnosti, nakon uspostave nove Vlade u drugoj polovini 2016. također će imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo, ističu analitičari Moody'sa.

Procjenjuju, također, da će rast izvoza roba i usluga ostati snažan, na 4 posto, no mogao bi biti nešto slabiji u usporedbi s 2016. i 2015., s obzirom na umjereniji rasta turizma.

S tim u vezi, Moody's smatra da će politička neizvjesnost u konkurentskim turističkim odredištima, poput Sjeverne Afrike i Turske, nastaviti ići u korist Hrvatskoj.

U agenciji očekuju i da će jačanje domaće potražnje potaknuti rast uvoza, što će nadomjestiti rast izvoza i rezultirati negativnim doprinostom neto izvoza na ukupnu realnu stopu rasta BDP-a.

Očekuje se izlazak Hrvatske iz EDP-a do kraja godine

Moody's podsjeća da je Hrvatska u globalnu financijsku krizu ušla sa skromnim teretom javnog duga od oko 39 posto BDP-a da bi taj dug rapidno porastao na 86,7 posto BDP-a u 2015. godini zbog niskog nominalnog rasta gospodarstva, visokog proračunskog deficita i preuzimanja dugova državnih poduzeća, kao i zbog troškova restrukturiranja tih poduzeća.

No, zahvaljujući boljoj nego što se očekivalo izvedbi javnih financija, odnos duga prema BDP-u vjerojatno će na kraju 2016. pasti na 84 posto.

Moody's očekuje daljnji postupni pad duga u 2017. na 82,9 posto, a u 2018. na 81,4 posto BDP-a.

"Očekuje se da će Hrvatska izaći iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske unije do kraja ove godine, s obzirom da je Vlada uspjela značajno smanjiti fiskalni deficit prošle godine na procijenjenih 1,8 posto BDP-a, ispod maastrichtskog kriterija od 3 posto, što je u skladu s preporukama EU-a iz 2014. godine", navode analitičari Moody'sa.

Fiskalni deficit pao je s 3,3 posto BDP-a u 2015. godini, a smanjenje deficita u 2016. zahvaljuje se suzdržavanju u javnoj potrošnji, kao i rastu prihoda zahvaljujući snažnijem rastu gospodarstva.

"Očekujemo da će se deficit opće države povećati ove godine, nakon značajnog smanjenja u 2016. Deficit bi trebao porasti na 2,1 posto BDP-a zbog porezne reforme nove Vlade. Porezna reforma će smanjiti prihode od poreza na osobni dohodak, kao i korporativnih poreza, što su mjere usmjerene na poticanje potrošnje i gospodarskog rasta", navodi se u izvješću.

Mogućnost povećanja rejtinga

No, Moody's upozorava da i dalje postoji strukturna slabost hrvatskog gospodarstva jer nema sveobuhvatnih reformi Vlade. Kao primjer navodi da stopa nezaposlenosti pada zbog starenja stanovništva i emigracije, što dovodi do smanjenja radne snage.

Također, sadašnja visoka proračunska potrošnja i rigidna struktura troškova ostaje kreditna slabost – socijalne beneficije, mirovine i plaće čine oko 60 posto ukupnih troškova – a to rezultira ograničenom fleksibilnošću prilagodbe javnih financija.

Moody's navodi da bi se mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske mogla povećati ako će koalicijska Vlada iskoristiti sadašnje stabilnije političko okruženje za provođenje svog programa gospodarskih i fiskalnih reformi, što bi poboljšalo dugoročni gospodarski potencijal zemlje i osiguralo smanjenje javne zaduženosti u više nadolazećih godina.

Rizik od smanjenja rejtinga

S druge strane, rejting Hrvatske mogao bi biti smanjen ako se idućih godina pokaže da država nije u stanju implementirati sveobuhvatni program strukturnih reformi jer bi to vjerojatno vodilo slabijem rastu gospodarstva i dugoročnom rastu javnog duga.

S obzirom na nedostatak fiskalnog prostora, slabljenje izgleda za rast gospodarstva temeljenih kako na domaćim tako i vanjskim čimbenicima bilo bi kreditno negativno, zaključuje se u izvješću Moody'sa.

Moody's je posljednja od tri vodeće svjetske rejting agencije koja je zadnjih mjeseci poboljšala izglede za hrvatski rejting. Standard&Poor's je podigao izglede s negativnih na stabilne polovinom prosinca lani, a Fitch krajem siječnja ove godine.

Sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, Standard&Poor's i Moody's - i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no sada sve sa stabilnim izgledima. (Hina)