Britanski scenarij? Cijena kruha divlja, a sada nam prijeti i nestašica voća i povrća

Sedam je mjeseci prošlo od posljednje žetve pšenice. Oni poljoprivrednici koji su odlučili žito spremiti u silose i čekati veću cijenu – sada su u problemu. Žito je još uvijek tu, ali mu otkupna cijena na svjetskim burzama ne raste – već pada.

Što će sa zalihama pšenice, poljoprivrednik Rade Vidić odgovara "Trenutno ništa. Čekamo ne bi li nešto bolje od cijena naišlo. Trenutno su cijene kao u žetvi. Držimo pšenicu već 7 mjeseci, a na istim si novcima. Nema ni zarade", objašnjava.

Pročitajte i ovo Porast troškova Novi udar na poljoprivrednike: "Imam 72 godine, od svoje dvadesete bavim se poljoprivredom. Nikad nije bilo tako skupo"

Ne samo da nema zarade, već se radi u minusu, jer su još u sjetvi uložili puno. U sjeme, zaštitu, gorivo. Kako bi pokrili svoj trošak, prodali bi žito i po današnjim, niskim cijenama. 

"Ali je problem što nemaš kome prodati", kaže Rade. "Nema tu više ni cijena značaj. Jednostavno nitko ne traži", a na pitanje zašto, odgovara "A iz Ukrajine. Stalno iz Ukrajine neka pšenica. Ja ne znam više koliko, ali stalno iz Ukrajine dolazi pšenica".

Pročitajte i ovo KLIMATSKE PROMJENE Usred zime u Slavoniji počele listati - banane: "Neke stvari ćemo morati promijeniti, prijeći na način koji je drugačiji"

Poljoprivrednik Petar Pranjić jedino rješenje i spas vidi u tome "da država interventno otkupi kao robne rezerve ove količine, da nam se ne sastane stara žetva s novom žetvom". Paradoksalno je pak što cijena kruha raste, iako je cijena žita niska, no to nije jedini problem s hranom.

Kriza s povrćem

Europu trese i kriza povrća. Zbog praznih skladišta Englezi su već uveli restrikcije i tamo se u trgovini maksimalno može kupiti po tri paketa svježeg povrća, a Nizozemska odustaje od proizvodnje. Razlog? Veliki troškovi proizvodnje, skupa energija i klimatske promjene.

Pročitajte i ovo ZA DNEVNIK NOVE TV Ministrica otkrila što su pokazali prvi nalazi: ''Cijene već nadziremo, činit ćemo to još detaljnije i dokad god bude trebalo''

Kriza će se sigurno preliti na Hrvatsku jer smo veliki uvoznik povrća. Za svoje potrebe ni rajčice ne proizvodimo dovoljno. Tek 84%. Cvjetače i brokule još manje. 43%.

A i kada je riječ o proizvodnji obične vrtne mrkve, ni tu nismo samodostatni. Odnosno, proizvodimo 40%, a uvozimo 60% mrkve.

Vlada stoga uvodi mjere i naputke poljoprivrednicima, ali čini se, prekasno.

"Hrvatska je u zadnji čas, 5 do 12 nama izbacila pravilnik i od nas zahtjeva sad razno razne mjere", žali se Petar Pranjić. "Sada na posijano od nas zahtijevaju četvrtu kulturu. Kako ću ja vama sad na gredici luka, preko toga još zasijat krumpir na primjer? Govorim seljačkim riječima".

Velika Francuska je odavno shvatila da poljoprivreda mora biti glavna grana gospodarstva. No mi se, još uvijek pouzdajemo – samo u turizam, zaključuje novinar Dnevnika Nove TV Tin Kovačić.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.



Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.