Uvoz pekarskih proizvoda u Hrvatsku protekle je godine porastao za čak 25 posto, a to itekako utječe i na rast cijene kruha, osnovne životne namirnice. Budući da Hrvatska proizvodi pšenice duplo više nego što nam treba, postavlja se pitanje – zašto onda uvozimo? Odgovor je potražio reporter Dnevnika Nove TV Tin Kovačić.

Galerija Kruh: Ilustracija - 3 Kruh: Ilustracija - 2 Kruh: Ilustracija - 1 +2 Kruh: Ilustracija - 5

Crni, bijeli, polubijeli kruh - koliko god eura stajao, osnovna je namirnica koja život znači. No, mnogi ga ne znaju dovoljno cijeniti.

"Kruh nije skup! Da je 10 eura, nije skup. Dokle god ga ima vani na ulicama, na kantama, nije skup. Ljudi ga bacaju", rekla je Sadika Bušanović iz Osijeka.

"Preskupo je, ali cijene su takve kakve jesu. Moram kupiti. Mora se jesti i gotovo. Naučio sam se jesti primorski kruh, kupujem ga godinama. U posljednje vrijeme je poskupio jedno 30 posto sigurno, ako ne i više", rekao je Zlatko Snopek iz Osijeka.

No, kruh rjeđe dolazi iz Hrvatske. Kruha uvozimo više nego ikad prije, a kako bismo ga kupili po razumnoj cijeni, moramo birati onaj najosnovniji, bez sjemenki, posebnog brašna, bez začina, vlasca, oraha, badema.

"Mislim da su specijalne vrste kruha daleko više poskupljivale nego što su osnovne, pa možemo u tom kontekstu reći da se još uvijek nekako osnovne vrste kruha smatraju socijalnom kategorijom", rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

No ovim tempom uvoza kruha, struka smatra, cijene će još ići gore.

"U Hrvatskoj smo u 2021., prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezli kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda u vrijednosti od 187 milijuna eura. To je rast od nekih 17 % u odnosu na godinu prije", rekao je Igor Mikulić iz HGK-a.

A 2022. godine uvoz je još više pojačan, porastao je za još 25 %, što otežava poslovanje naše pekarske industrije.

Ilustracija Jedna pulska pekarnica dosjetila se odlične ideje: Interes je velik, a vlasnica kaže da bi to trebale raditi i druge pekarnice

"Mi imamo dovoljnu proizvodnju što se tiče osnovne sirovine, pšenice, i to gotovo dvostruko veću nego što su naše potrebe. Imamo i dovoljnu proizvodnju pekarskih proizvoda, međutim mi smo dio europskog tržišta i slobodni tijek roba donio je to da imamo sve veći uvoz, koji se udvostručio od ulaska u EU", rekla je Barišić.

No slobodnom tijeku roba mnoge se zemlje članice Europske unije ipak odupiru kako bi zaštitile domaćeg proizvođača.

"Izvozimo pšenicu, a uvozimo pekarske proizvode", kaže Mikulić. Jer naši mlinovi, umjesto brašna – skupljaju prašinu.

Ilustracija Pekar velikog srca prodavat će kruh za samo pet kuna: "Nije mi teško jer znam da ljudi nemaju"

I neprestano se vrtimo u krug. Stara je priča da imamo kvalitetno žito, ali ga jeftino, i to kamionima, izvozimo u, primjerice, Italiju. A zatim istim tim kamionima iz iste te Italije uvozimo, i to skupo, brašno, zaleđenu tjesteninu i kruh.

I to, govori struka, čak četiri-pet puta skuplje.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju