Prije šest godina se na -17 stupnjeva smrznuo Dunav, a danas su slavonski travnjaci posuti tratinčicama. U cvatu su visibabe i neveni, a iz zemlje vire prvi narcisi. Topla zima u pupoljke je potjerala i ruže i kupine, a nije normalno ni da sredinom siječnja procvjeta lijeska.
"Ne bi trebalo još. Tek tamo u drugom ili trećem mjesecu cvate", rekao je Ištvan Bočkai iz Vardarca.
Pročitajte i ovo
Vegetacija je krenula i u ranim voćnim sortama. Razviju li cvijet, a temperature padnu, sve bi moglo propasti.
"Kolegama na jugu – u Primorju, Istri, Dalmaciji – možda je još lošija situacija nego kod nas. Sve su voćne vrste krenule, nikako nisu ušle u zimsko mirovanje", rekao je Stjepan Zorić iz Hrvatske voćarske zajednice.
Niske temperature i snijeg koji se najavljuje dobro će doći ratarskim kulturama. Na plus 10 i više stupnjeva, mlada pšenica trpi.
"Vidite i sami da je požutilo. To je bolest", rekao je ratar Čaba Karakaš.
Pročitajte i ovo
Teško je i u pušnicama, gdje se meso hladi ventilatorima. Zbunjen je i životinjski svijet. Umjesto da spavaju zimski san, pčelama je toplo pa misle da je stiglo proljeće.
"Izađu van u potrazi za hranom i 50 posto i više ih se ne vrati. Nemaju hrane", rekao je pčelar Zvonko Rajić.
Zato su usred zime u Slavoniji počele listati banane. Žitnica sve više sliči toplom Mediteranu. Klimatske promjene sve su osjetnije i poljoprivreda će im se morati prilagoditi.
Stručnjak o prilagodbi kultura
Struka traži način kako odgovoriti na problem klimatskih promjena njih odgovoriti, a o toj temi je reporterka Dnevnika Nove TV Marina Bešić Đukarić razgovarala s Bojanom Stipeševićem, profesorom s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.
"Neke stvari ćemo morati promijeniti, prijeći na način koji je drugačiji od sadašnjih postavki poljoprivrede. Trebat ćemo probati pronaći sve više biljaka koje su prilagodljive na ekstreme koji će biti sve češći i u plusu i minusu. Sada je relativno topao ekstrem, ali vjerujem da ćemo opet imati i debelog snijega", rekao je Stipešević.
Pročitajte i ovo
Bešić Đukarić ga je zatim upitala što bi se u Hrvatskoj moglo uzgajati.
"Naše područje je već dobro za uzgoj pamuka. Naravno da to treba pratiti i industrija prerade, ali je to kultura koja je u razdoblju od pet do 15 godina unosnija od, recimo, suncokreta", odgovorio je profesor.
Pročitajte i ovo
Osvrnuo se i na uzgoj tradicionalnih hrvatskih ratarskih kultura poput pšenice i kukuruza.
"Sjetve i žetve kreću puno ranije, odnosno kasnije, što svakako treba uzeti u obzir pri odabiru kultivara te ozime i jare kulture birati prema novome, a ne starome. Svi naši instituti i sjemenarske kuće imaju dovoljno i hibrida i sorti da zadovolje čak i ovakve klime. Trebamo početi gledati i te stare sorte i vraćati ih u produkciju. One ipak imaju genetsku otpornost koju smo izvadili zbog boljeg prinosa", zaključio je Stipešević na kraju razgovora uživo u Dnevniku Nove TV.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Utrka se zahuktavaANKETA Vlada raspisala izbore: Za koga biste glasali da se danas održavaju?
-
istraga u tijekuTragičan kraj potrage za ženom u zagrebačkom Maksimiru
-
Izgorjelo višestoljetno zdanjeSvjedok požara u samostanu: "Gori sve, pada strop...", "Moj djed je spasio čudotvorni križ iz kojeg je dvaput kapala krv"
