Ustavni sud donio je odluku da su dječaku kojem je Hrvatska odbila dati državljanstvo jer ga je rodila surogat-majka povrijeđena prava.
"Ovo daje odličnu podlogu za daljnje razmišljanje o mnogim temama koje su ovdje povezane, koje su ovdje bitne i koje će nam u budućnosti biti važne", kaže za Provjereno odvjetnica obitelji Sandra Marković.
Specijalistica ginekologije i humane reprodukcije poliklinike Betaplus, Romana Dmitrović, kaže kako se gotovo nitko ne pomiri s tim da ne može imati djecu ako je želi imati.
"Imati djecu je najsnažniji ljudski poriv i vrlo je teško to otpisati."
Iako Ustavni sud ne govori o načinu na koji je dijete rođeno, već isključivo njegovim temeljnim pravima, ova odluka izazvala je zabrinutost.
S pravne strane problem objašnjava Aleksandra Korać Graovac iz Zavoda za građanskopravne i obiteljsko pravnu znanost Pravnog fakulteta.
"Sasvim je razumljivo da se radi zapravo i o ugrozi dostojanstva tih žena koje su zamjenske majke, ali isto tako i djece koja se tako rađaju, jer ona postaju predmet dvostranog ugovora, gdje za određena novčana sredstva žena koja će ga roditi pristaje predati dijete naručiteljima."
Unatoč zabrani Hrvati koji si to mogu priuštiti već godinama koriste surogatstvo u inozemstvu. Najčešće u Ukrajini i Gruziji.
"Vi ne možete iz nekog hira otići i realizirati program, nego su potrebne neke indikacije. Također, samo su samo heteroseksualni parovi dozvoljeni u ovim dvjema zemljama", pojasnila je Sanja Jovanović, koordinatorica surogat-programa Life4med.
Za Hrvatsku to dijete ne postoji
U kolovozu prošle godine surogat-majka u inozemstvu je rodila sina bračnom paru iz Hrvatske. Otac je s rodnim listom pokušao upisati dijete u hrvatsku maticu. Odbijen je. Razlog je dopis veleposlanice koja upozorava da je dijete rođeno surogatstvom, prema kojem Hrvatska ima negativan stav.
Odvjetnica Marković kaže kako je obitelji neshvatljivo da je uopće došlo do uplitanja veleposlanstva.
Stav matičnog ureda potvrdilo je Ministarstvo pravosuđa kao drugostupanjsko tijelo, iako su roditelji imali valjani dokument, rodni list iz zemlje u kojoj je dijete rođeno.
"Sadržaj tih isprava treba biti u skladu s pravnim poretkom Republike Hrvatske", navodi se u Ministarstvu. "U tom smislu, ako strana isprava, primjerice, ne sadrži podatak o majci ili taj podatak nije točan, onda nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, na temelju takve isprave ne može napraviti upis, a imajući u vidu odredbu Obiteljskog zakona", stoji u odgovoru.
Za hrvatsku državu to dijete trenutačno ne postoji. Nema državljanstvo. Nema identitet.
"Možemo li zamisliti da netko od nas živi u Republici Hrvatskoj a da nije upisan, a da nema pravo na zdravstveno, pravo na bilo što na što sad pomislite što je vezano za institucije Republike Hrvatske", pita se Sandra Marković, odvjetnica obitelji.
Više od godinu dana traje pravna bitka za dijete bez papira. Dok čekaju pravorijek Upravnog suda, obratili su se Ustavnom sudu. Netom prije Božića jedanaest ustavnih sudaca je odlučilo - dječaku su povrijeđena prava na obiteljski život.
Ustavni sud jasno ističe kako je za postupak upisa djeteta u matične knjige dopis veleposlanice koja naglašava surogatstvo nevažan jer postoji rodni list. Podsjećaju i na sličan slučaj u kojem je dijete rođeno u SAD-u četiri godine bilo pravno nevidljivo do presude Visokog upravnog suda, koja mu je dala prava. Upravo je o tom slučaju godinama u svojem izvješću govorila pravobraniteljica za djecu.
"Sva djeca po konvenciji imaju jednaka prava, pa tako i ova djeca", ističe Tatjana Katkić Stanić, pravobraniteljica za djecu.
Cijene surogat-paketa u Ukrajini i Gruziji kreću se od 40 do 70 tisuća eura. I ne uspije uvijek iz prvog pokušaja.
"Imate surogat-program s vlastitim materijalom oba buduća roditelja, imate surogat-program s doniranim materijalom jednog od roditelja. Po zakonu zemalja kao što su Ukrajina i Gruzija, jedan od budućih roditelja mora biti vezan genetski uz buduće dijete", pojašnjava Sanja Jovanović, koordinatorica surogat-programa Life4med.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2023. godine kažu da je svaka šesta osoba na svijetu neplodna.
U Hrvatskoj se na godinu rodi oko 1600 djece medicinski potpomognutom oplodnjom. No nekima ni nakon fizički, psihički, ali i financijski zahtjevnih postupaka – ne uspije ni to. Tada se preporučuju drugi načini.
"Postoje postupci s doniranim jajnim stanicama, postoje postupci sa zamjenama mitohondrija u jajnim stanicama, postoje konačno postupci i sa surogat-majčinstvom", ističe Romana Dmitrović, specijalistica ginekologije i humane reprodukcije poliklinike Betaplus.
Kod nas je dopuštena samo oplodnja doniranom jajnom stanicom, no zbog nepostojanja banke gameta HZZO parovima plaća te postupke u inozemstvu.
Šoubiz-industrija popularizirala je surogatstvo kao lakši način. Jednostavnu poslovnu transakciju. To ne bi bilo tako, kaže Lorena Zec iz udruge SOS Rijeka, da se ženama ne nameću nerealni standardi.
Ipak, surogatstvo je duboko etičko, moralno, ali i medicinsko pitanje. Postoje žene koje nikada neće moći iznijeti trudnoću. No ne postoji pravo na roditeljstvo. Ali postoji pravo djeteta na pravnu sigurnost. Hrvatska surogatstvo zabranjuje. Ali parovi svejedno odlaze. I odlazit će. Nakon ove odluke Ustavnog suda možda još ohrabreniji.
Cijelu priču Provjerenog pogledajte u videoprilogu.
-
Loznica tugujeDragan i Marko radili su u vikendici, ujutro su ih pronašli mrtve
-
Oglasila se gradonačelnicaFOTO Brutalno prebili maloljetnika, snimka je zastrašujuća: Tukli ga nogama i vukli po cesti, lice mu je slomljeno
-
ISTRAŽUJE SE UZROKFOTO Srušio se vojni helikopter tijekom obuke: Poginula je posada
