Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Studeni je mjesec plućnih bolesti, koje su treći uzrok smrtnosti na svijetu. Načešće obolijevaju dugogodišnji pušači, ali u budućnosti se očekuje porast oboljelih zbog zagađenja zraka.


Plućne bolesti treći su uzrok smrtnosti na svijetu, a od njih boluje najmanje 10 posto svjetske populacije. U njihovu rješavanju najvažniji su prevencija i redovito kontroliranje. Međutim, uz pušače, koji su najčešće pogođeni, sve je više onih koji obolijevaju uslijed zagađenja zraka.

Od astme do kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), sve je više pacijenata koji prijavljuju plućne bolesti. Liječnici predviđaju da će ih zbog zagađenja zraka biti sve više, a posebno bi se na meti mogla naći djeca, koja smog udišu još otkako kao bebe prvi put napuste svoj dom. 

"Imamo strahovito zagađenje zraka. U Hrvatskoj, u velikim gradovima, ali i u čitavom svijetu prijete nam još gori scenariji i mislimo da će naša djeca bolovati od KOPB-a kao posljedice tog prljavog zraka koji udišu još dok su u kolicima. Bojim se da to nije samo gradska populacija, da ni u seoskim sredinama nije puno bolje", za Novi list ispričala je prim. dr. Andrea Vukić Dugac, pročelnica Zavoda za respiracijske infekcije na Klinici za plućne bolesti na Rebru.

Tomislav Tomašević Tomašević otvorio post-COVID polikliniku: "U Zagrebu je bilo najviše oboljelih. Grad se bori s liječenjem i rehabilitacijom"

Prvi simptomi koje pacijenti osjećaju su kronični kašalj i kontinuirani umor. Pušači stariji od 50 godina, koji uglavnom obolijevaju od KOPB-a, ne prijavljuju svoje simptome osjećajući sram zbog nezdravih navika, u strahu da će ih morati odbaciti, pojasnio je akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. 

"U probiru karcinoma pluća uočili smo da je učestalost KOPB-a među snimkama čak 20 posto. To je ogroman postotak", rekao je akademik. Dodao je da je rana dijagnostika za bolest vrlo pristupačna, ali je prije toga potrebno educirati građane.

Hrvatska je, zahvaljujući liječnicima s Jordanovca, postala primjer koji treba slijediti u ranom probiru raka pluća. U sklopu nacionalnog programa niskodoznih CT pregleda za rizičnu populaciju napravljeno je 11.000 pregleda te je otkriveno 110 karcinoma, a zbog ranog otkrivanja bolesti pacijenti su dobili šansu za život. Unatoč pozitivnim pomacima, postotak preživljavanja karcinoma pluća u Hrvatskoj iznosi niti 10 posto.

Marko Jakopović u studiju Dnevnika Nove TV - 1 Kako olakšati muke najteže oboljelih pacijenata? "Problem je što se ljudi izgube u zdravstvenom sustavu, lutaju tražeći mjesta gdje bi napravili pretrage"

Još jedna bolest protiv koje se pulmolozi žele uspješnije boriti jest plućna hipertenzija, koja uglavnom pogađa mlađe pacijente. Zbog sličnosti s nekim drugim kliničkim stanjima često ostaje neprepoznata. Glavno obilježje joj je osjećaj nedostatak zraka u naporu, a s vremenom je do pojave simptoma potreban sve manji napor. Za hipertenziju postoje lijekovi ako se rano otkrije, a ako ne pomažu, opcija je transplantacija pluća.

Kod KOPB-a do transplantacije ne bi trebalo doći, a ipak zbog te bolesti na Jordanovcu obavljaju čak trećinu zahvata, kaže dr. Fedža Džubur, koordinator za transplantaciju pluća. Srećom, zasad su svi s liste dočekali zahvat.

 

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju