"Većina tih ljudi ima nekretnine u Hrvatskoj, najčešće vikendice na moru. Oni prethodno prijave prebivalište u Hrvatskoj, a odjave ga u Bosni i Hercegovini, a nekad imaju i dvije osobne iskaznice, odnosno vodi im se dvojno prebivalište. Motiv tim osobama je dječji doplatak i porodiljna naknada. Državljanstvo BiH mogu i kasnije ostvariti", za Javno je rekao Damir Tadić, šef matičnog ureda u Livnu.
Pročitajte i ovo
75 posto popunjeni
Otkazuju se neke operacije u još jednom KBC-u: "Anesteziolozi su raspoređeni u COVID jedinice"
Iskustva rodilja
Nakon pobune dubrovačkih rodilja, provjerili smo kakvo je stanje s primanjem epiduralne u ostalim bolnicama: "Svatko ima svoja uvjerenja"
napao i službenike
Strava u Međimurju: Žena zvala policiju jer ju brat zlostavlja, umro tijekom intervencije
tragedija u Zagorju
Ubijena žena i njezin suprug više puta prijavljivani zbog nasilja u obitelji: Iz kuće odvedeno četvero djece
Poziv Domagoja Mikića
Obitelj iz Podravine jedva spaja kraj s krajem, oni trebaju našu pomoć: "Iako su djeca, razumiju to. To mi najteže pada..."
Razlog takve manipulacije je financijski. U Hrvatskoj je dječji doplatak puno veći, pa roditelji koji imaju hrvatsko državljanstvo koriste tu povlasticu.
U matičnom uredu u Širokom brijegu, radi lakše evidencije, imaju posebno oformljenu knjigu za takva rođenja.
"Rodilje najčešće idu u Imotski i u Split, na taj način njihova djeca ostvaruju pravo na državljanstvo. Ove godine smo u matičnu knjigu upisali 63 osobe rođene u Hrvatskoj" rekao je Nikola Čolak, načelnik matičnog ureda u Širokom Brijegu.
U Ministarstvo unutarnjih poslova Zapadno-hercegovačkog kantona kažu da je ove situacije svjesna i Hrvatska, međutim, prešutno je odobrava i tolerira.
"Protuzakonito je imati dvije osobne iskaznice i dva prebivališta, no to se događa, i ja sam do nedavno imao dvije osobne" neslužbeno je rekao jedan službenik MUP-a.
Prema statističkim podacima, najviše djece, njih 53, koju su BiH državljanke rodile u Hrvatskoj, je u Posavskoj županiji. Potom slijedi Hercegovačko-neretvanska županija, pa tzv. Kanton 10 (Livno), te Zapadnohercegovačka županija.
U razgovoru s jednom od majki u Širokom Brijegu, koja je rodila u Hrvatskoj i na taj način ostvarila pravo na porodiljnu naknadu, saznali smo kako ta pojava nije više masovna kao što je bila 90-ih.
"Tijekom rata žene su se najviše porađale u Hrvatskoj, no to je bilo iz sigurnosnih razloga. Zatim, dok nije izgrađeno rodilište u Ljubuškom, nama je na teritoriju BiH najbliži bio Mostar, a Imotski je bliži od Mostara. Ono što se događa u zadnje vrijeme je da se žene prijave i porode u Hrvatskoj i tako ostvare porodiljne naknade, a zapravo žive u BiH" ispričala je, ali ostala anonimna. Smatra da bi se Hrvatska više trebala skrbiti o Hrvatima u BiH, a ne da na ovakve načine moraju ostvarivati neke naknade.
U hrvatskom Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kažu kako nemaju informacija o ovim slučajevima.
"Zapravo, tu se ništa ne krši, zakonski gledano. Ako su majke prijavljene u Hrvatskoj i djeca su tu rođena, onda imaju pravo na porodiljne naknade" rekao je Berislav Živković, glasnogovornik ministarstva.