Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Komisija Iustitia et pax HBK ocijenila je neprihvatljivima izmjene Zakona o trgovini.


Neobično je da se potiho donosi takva odluka, a nakon što je Sabor završio redovito zasjedanje, ocijenio je sisački biskup Vlado Košić na konferenciji za novinare. Čekalo se da se izbjegne procedura u Saboru i da se donese samostalna odluka koja zadire u pitanja koja su niz godina bila predmet diskusija, ustvrdio je.

Po njegovim riječima, time država odustaje od reguliranja tog pitanja, a odluku o radu trgovina prepušta poslodavcima. Košić je podsjetio da su crkvene institucije već upozoravale na potrebu zaštite radnika, provedene su velike javne rasprave, a u peticiji 2003. bilo je prikupljeno 350 tisuća potpisa protiv rada trgovina nedjeljom.

Želimo biti glas radnika, njih oko 220 tisuća u trgovinama, jer bi oni mogli izgubiti posao ako bi se željeli boriti za neradnu nedjelju, naglasio je Košić, dodavši da začuđuje i šutnja raznih ženskih udruga, s obzirom da su u trgovinama zaposlene većinom žene čija prava treba zaštititi.

Deregulacijom rada ne ugrožavaju se samo radnici nego i cijelo društvo, ritam života i rada, istaknuo je tajnik Komisije Gordan Črpić, upozorivši kako se moraju zaštititi najslabiji, odnosno niže obrazovana ženska radna snaga koja je posebno ugrožena.

Upozorio je kako se dogovor o radnom vremenu ne može staviti na razinu trgovačkog lanca i blagajnice. Kapitalist i radnik ne mogu biti u istoj pregovaračkoj poziciji, zato su potrebi snažni sindikati i regulacijska uloga države, a nakon financijske kataklizme u svijetu više ni najzadrtiji neoliberali ne zagovaraju odsutnost i distanciranje države, istaknuo je.

U izjavi Komisije podsjeća se da je ideja neradnog dana stara oko tri tisuće godina, a i kad je dovođena u pitanje, primjerice zbog komunističke ideologije, ubrzo se uvidjelo da premoreni radnici loše rade. Upozorava se da slobodno određivanje radnog vremena trgovina može imati dugoročne posljedice za hrvatsko društvo, širi se potrošački mentalitet i pretpostavke za dužničko ropstvo, a trgovine su tek 'lakmus papir' za daljnje širenje deregulacije u zaštiti radništva u Hrvatskoj.

Komisija drži da treba zaštiti i državne interese, s obzirom da, navodi se, iscrpljivanje radnika znači njihovo pobolijevanje što u konačnici pada na teret države, a takav ritam rada utječe na obitelj, pad nataliteta i negativne posljedice za djecu zbog neprisutnosti majke u obitelji.

Argument turizma u korist rada nedjeljom Komisija smatra višestruko pogrešnim, s obzirom da mnoge turističke zemlje nemaju radne nedjelje. U izjavi se ističe i kako je odluka Ustavnog suda protivna europskoj pravnoj praksi, a sindikate se poziva na snažniju zaštitu hrvatskih radnika.
 

Vezani članci Slobodan Školnik Ustavni sud ponovo raspravlja o temi rada nedjeljom. Saznajte kakve promjene bi donijela ova odluka Slika nije dostupna O pismu biskupa: ''Nedjelja je još uvijek kod nas ugrožena''