S današnje konferencije za novinare povodom 'odluke Vlade da se šume i vode izdvoje iz javnih dobara Republike Hrvatske, komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax odaslala je priopćenje u kojemu ističe 'snažne rezerve i temeljite sumnje glede vremena i načina, kao i predmeta i postupaka koje predviđa prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.'
Pročitajte i ovo
>> HDZ: Šume i vode, posljednja su linija obrane hrvatskog suvereniteta
Biskupi na čelu s predsjednikom Komisije Vladom Košićem napominju da su protekle vlade prodale 'velik dio javnih dobara i tvrtki na područjima od vitalnoga značaja za trajni razvoj naše državne zajednice, pa tako napose na novčarskom, energetskom i telekomunikacijskom području' te da dobiveni novac nisu potrošile na škole, bolnice, javne uslužne mreže i objekte, nego na tekuću potrošnju.
'Hrvatskim vladama ostajalo je zbog toga sve manje sredstava 'vladanja' na korist građana i utjecanja na gospodarstvo, financije, monetarno i socijalno područje. Republici - a res publica je zajednička stvar svih građana i svih naraštaja - Hrvatskoj je ostalo još vrlo malo javnih dobara, onih prirodnih (more i vode, šume i zemlja), kao i onih vitalnih djela ljudskih ruku minulih naraštaja (mrežni sustavi autocesta, željeznica, prijenosa informacija, prometnih luka i različitih cjevovoda…), koja trebaju s jedne strane jamčiti pravo na univerzalna prirodna dobra, a s druge, na održivi razvoj za ovaj i buduće naraštaje. O tim preostalim dobrima, tim rijetkim nišama, usporednim prednostima i razvojnim mogućnostima RH, svi hrvatski građani moraju imati pravo raspravljati, predlagati i suvereno odlučivati', ističu biskupi.
Ono što im konkretno kod Zakona o strateškim investicijskim projektima (ZSIPRH) smeta su vrijeme i rokovi. 'Nacrt ZSIPRH objavljen je prije tjedan dana, tj. 15. siječnja, a pravu građana i udruga na primjedbe dano je nepunih deset dana. Taj rok je tim više neprimjeren jer je predmet zakona ne samo ulaganje u nove ili postojeće proizvodne i uslužne djelatnosti, nego i moguća rasprodaja gotovo svih preostalih prirodnih bogatstava, nepokretnih kulturnih i drugih javnih dobara', kaže Komisija smatrajući nedopustivim donošenje zakona po hitnom postupku i predlažući produljenje rokova za javnu raspravu na barem mjesec dana.
Komisija nadalje ističe 'nužno treba upitati hrvatske građane pristaju li oni na takva trajna otuđenja gotovo posljednjih velikih javnih bogatstava, od kojih onaj prirodni dio spada u univerzalna dobra - i hrvatskih građana i čovječanstva'. Zahtijevaju postizanje nacionalnog konsenzusa oko pitanja koja su to narodna dobra koja se ne smiju otuđiti, a koja je moguće koncesijski koristiti, a da se pritom ne ugrozi njihova trajna vrijednost. 'Nacionalni konsenzus nije dovoljno uspostaviti samo u četverogodišnjem predstavničkom tijelu, njega valja potvrditi još i na obvezujućem izjašnjavanju građana, koje treba dobro, pošteno i temeljito obavijestiti.'
Predlagačima zakona biskupi postavljaju pitanje jesu li obavili tržišna ispitivanja tko je u stanju u Hrvatskoj danas ulagati više od 20 milijuna eura, a da to nije učinio do sada, 'jer je, stvarno, bilo mnogo prepreka i sporosti kod različitih dozvola'. 'Ima li takvih ulagača u Hrvatskoj ili se očekuju samo iz inozemstva? ZSIPRH često spominje 'zaštitu dobara' pa se nameće i pitanje (koje građani mogu legitimno postaviti i na nj dobiti odgovor) jesu li predlagači odmjerili rizik i kakvu zaštitu predviđaju u odnosu na moguća špekulativna ulaganja razuzdanog financijskog, stvarnog i virtualnog (deriviranog) kapitala bez domovine na predloženim i sad nezaštićenim javnim dobrima i područjima djelatnosti u RH'.
Biskupska komisija u konačnici zaključuje kako bi, bude li prihvaćen prijedlog zakona, veliki ulagači bili povlašteni, 'što znači da mali ulagači i koncesionari moraju trpjeti spori postupak i birokratska odugovlačenja, dok 'veliki igrači', domaći i strani, imaju pravo na brzi postupak'. 'Ovakve odredbe ne samo da uvode diskriminacijsko načelo – brže i jednostavnije za bogate – nego povećavaju mogućnost samovoljnih odluka izvršene vlasti i, istovremeno, smanjuju mogućnost provjere i osiguranja zakonitosti', napominje se.
Na kraju priopćenja biskupi još jednom traže široku javnu raspravu o, za njih, spornom prijedlogu zakona. Dodaju i da se nameću tri dodatna pitanja. 'Prvo, predviđa se da ZSIPRH stupi na snagu na dan objavljivanja i da su sve javne vlasti dužne u 30 sljedećih dana kandidirati strateške projekte iz svog djelokruga - pitanje je koja će i kakva javna uprava biti u stanju provoditi predviđeni brzi i sumarni postupak za 'velike igrače' na, među inim i do sada zaštićenim javnim dobrima, a da se prije toga, s jedne strane, ne izmijene brojni zakoni, a s druge ne obrazuje nova, učinkovitija javna uprava. Drugo, tko i zašto ima pravo isključiti lokalne zajednice iz odlučivanja o prostorima i djelatnostima koja ih se izravno tiču. I konačno, nije li ovdje očita opasnost od isključivanja i trajne eksproprijacije svih građana i svih naraštaja?', pitaju biskupi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
