Hrvatski sabor raspravljao je o konačnom tekstu izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju.


U Zakonu o potrošačkom kreditiranju kamate u kreditima koji imaju aprecijaciju veću od 20 posto u odnosu na početni tečaj određivat će se na temelju početne kamatne stope i početne vrijednosti libora.

Vezani članci Slika nije dostupna Evo kada možemo očekivati niže kamate na stambene kredite Slika nije dostupna Što mislite kako će završiti sukob Linića s bankarima?

Na početku sjednice o prijedlogu zakona govorio je ministar financija Slavko Linić. 'Komprimisi nisu postignuti jer bankarski sustav nije htio i nije bio voljan sudjelovati u izradi ovog zakona', započeo je Linić.

'Kada govorimo o nelikvidnosti građana, negativni trendovi se od 2012. se nstavljaju. Glavnice u blokadama iznose 18 milijardi dolara na više od 200 tisuća građana', rekao je Linić.

'Nama je cilj zaštita građana u poslovanju s bankama. Evidentno je sve slabije izvršavanje obveza i rast nelikvidnosti građana. Građani ne plaćaju svoje obaveze', istaknuo je Linić.

'Vlada RH je u svom području grada okrenula se građanima pa dala mogućnost rerpograma kamata prema državi i obradili smo 301 tisuću zahtjeva reprograma građana', dodao je Linić.

'Ocjenili smo da je potrebno novim izmjenama zakona građanima omogućiti olakšavajuću financijsku situaciju u podmirenu financijskih obaveza', rekao je Linić.

>>HUB: Banke nisu ostvarivale profite na povećanju kamatnih stopa!

'Definirali smo da se sve naknade moraju u ugovoru definirati. I da bankama onemogućimo ostvarivanje profita', rekao je Linić.

'Osnovni cilj bankarskog sustava bilo je guranje građana u potrošačku sferu. Sve te priče o ekonomskoj krizi smatramo da nije opravdanje u bankarskom sustavu da imaju tako visoka nenaplaćena potraživanja. Smatramo da se treba ograničiti maksimum kamata. Bankarski sustav može izgubiti cilj da osigurava kredite, ali to znači da će se ozbiljnije pristupiti analizi svakog građana', rekao je Linić.

'Jedan od problema koji ćemo pokušat riješit su prekoračenja na tekućim računaima građana. Njihova prekoračenja nisu bila jasno deifinirana pa su banke preko noći tražile da se dugovi podmire u jednom danu. Sada imamo pisano rješenje da banka mora 30 dana prije obavijestiti građanina ako su u nedozvoljenom prekoračenju po tekućem računu, te im omogućiti 12 mjeseci bez promjene kamata i dodatnih troškova', rekao je Linić.

Linić se sinoć sastao s predstavnicima bankarskog sutava

Dodao je kako se sinoć sastao s predstavnicima bankarskog sustava jer su bankari inzistirali da se razmotri njihov novi prijedlog prema kojem ne bi bilo pojedinačnih rješenja za troškove kredita u 'švicarcima', već jedinstveno rješenje, a izvijestili su i da bi odustali od sudskih tužbi i osporavanja ustavnosti izmjena tog zakona.

'Tokom jutra su uputili prijedlog da se utvrde ugovorene prosječne cijene u švicarcima, koje su se kretale od 4 do 4,2 posto i predložili da prosječnu kamatu umanjimo za 30 posto, što znači da bi se trošak 'švicaraca' na taj način kretao od 2,7 do 2,9 posto, a sada je taj trošak 5,3 posto', izvijestio je Linić i dodao da će Vlada taj prijedlog razmotriti na svojoj slijedećoj sjednici.

Linić smatra da je to prihvatljivo rješenje i značajan doprinos bankarskog sustava u dijelu problematičnih kredita, da neće značiti sudske troškove i sukobe, a uz to, od 1. siječnja 2014. svima bi se odmah primijenila umanjena kamata.

'Što je problem kod ovog rješenja?', upitao je i odgovorio: 'Svi građani koji imaju najveće tečajne razlike će imati možda 0,7 ili 0,8 posto kamatnu stopu veću, a svi oni drugi koji su imali manje imat će nešto veće uštede na kamatama'. 'Kao Vlada pozabavit ćemo se prijedlogom bankama pa ćemo dostaviti amandman prije glasovanja', zaključno je rekao Linić.

Svađa Linića i HDZ-ovaca

Uslijedilo je nekoliko replika. Prva je bila od strane HDZ-ova Dujomira Marasovića.

'Vi ste najpopularniji ministar u Vladi pa vam ne želim kvariti taj rejting. Vi ste rekli da ste zakon pripremali godinu dana, vi ste terbali prije imati plan što ćete napraviti s bankama i kreditima. Jedna opća tromost i bezidejnost Vlade doveli su do dubioze države da mi sada moramo zvati MMF', rekao je Marasović.

Odgovorio mu je ministar Linić.

'Neću vam ostati dužan. Dva mandata treba da se počisti sve ono što ste uništili u 8 godina vašeg mandata. Mi ovdje govorimo o građanima koji su dužni 22 milijarde kune. Što ste učinili za te građane? Ostavili ste ih bez radnog mjesta, sve ste potjerali van. Vi ste ti koji niste riješili brodogradilište, upravu, 8 godina ste trošili, 8 godina ste siromašili građane. I sad imate obraza to reći? 2 godine nam treba da mijenjamo vaše potpise na kolektivnim ugovorima. Želite da budemo nasilini? Nećemo tako lako biti zaći iz krize iz razloga što niste znali upravljati državom 8 godina. Nemojmo ići u političke vode. Što se napravili za građane? Što je ovo?', ljut je bio Linić.

Zatim je replicirao bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker. 'Gospodine ministre nemate potrebe za ovakav ton i ovakvo deranje, jer ako ćemo prebacivat jedni drugima, onda se može štošta predbacit. Bilo je različitih perioda, što je tko kome ostavio. Ali ako ćemo to prebacivati nećemo riješiti problem. Zato bih vas lijepo molio da vi koji ste počeli takvu raspravu da odustanete od nje i da razgovaramo o zakonu. Ako želite, ako ne, onda ćemo si i predbacivati. Međutim to nas nikoga neće nigdje odvesti. ne možete reći da ste naslijedili Ministarstvo financija u neredu', rekao je Šuker.

'Gospodine Šuker nemojte govorite neistine. Slavko Linić nije počeo političku raspravu. Pa vas molim da se obratite svojim kolegama. Ja rješavam probleme Republike Hrvatske koje ste ostavili. I o tome ne govorite. A da netko ima morala tada govoriti da smo mi nesposobni, samo ću vas pitati da pogledate zadnje izvjave MMF-a koje govore o svim reformama koje su provedene u 2012. i 2013. godini koje ste vi trebali odraditi. Moj ton je znak moje nervoze jer sam šokiran. O moralu, gdje je tu moral? 8 godina ne radit i sada prozivat drugoga', rekao je Linić.

>>HUB: Banke nisu ostvarivale profite na povećanju kamatnih stopa!

Nakon toga krenula je rasprava po klubovima zastupnika. Prvi je govorio Ivan Grubišić, a nakon njega Damir Kajin.

'Mi ćemo glasovati za, ali prije toga par nekoliko lijepih stvari o bankama. Dobit 33 hrvatske banke pala je za 44 posto. Banke će pretrpjeti pad prihoda, u ovo vrijeme to je sigurno puno. Ali bankari nisu marili za sudbine građana svih ovih godina. Nisu ovi naši bankari u Hrvatskoj izmislili toplu vodu, oni su samo slijedili recepte svojih majki. Od početka krize samo na kamatama su zaradili 42 milijarde kuna. Ovaj sinoćnji prijedlog banaka treba svakako razmotriti', rekao je Kajin.

Kajinu je zasmetalo što su si bankari za vrijeme najveće krize isplaćivali ogromne bonuse, a posumnjao je i u njihov moral. 'Surađivali su s najgorim kriminalcima, visoko pozicioniranim, podmitljivim političarima, vojnim licima, tajnim službama, račune su čuvali u tom Lihtenštajnu i tako dalje', rekao je Kajin.

Replicirao je Dujomir Marasović. 'Zašto danas nije Vlada upotrijebila današnju pamet? U ovom prijedlogu ima pozitivnih elemenata za koje bi ja mogao dihgnuti ruku, ali nije nikakva genijalnost. Ima puno činovnika od kojih ima i onih koji ne znaju što rade. Tu se slažem s vama. Ali, niste rekli da je ova Vlada povećala broj činovnika. I onda se neki ministar ljudi jer se netko usudio to reći. Dosta nam je intelektualnog terora da ne smijemo ništa reći', rekao je Marasović.

'Spomenuli ste sinoćnji sastanak s bankarima. Možda bolje da smo odgodili ovu raspravu. Tu se uvijek ostane s jednim među korakom. Ali, najbolje je ovdje vikati, galamti, ali mislim da su financije i brojke egzaktna stvar i da se o njima može razgovarat. Ali vika i galama neće prmijeniti sliku Hrvatske. Želio bih da razgovaramo kako pomoći građanima koji imaju kredite u švicarskim francima', rekao je Šuker.

U ime kluba zastupnika HDZ-a govorila je bivša ministrica financija Martina Dalić.

'Velike riječi koje se koriste u obrazloženju učinaka koji će proizaći iz ovog zakona kriju činjenicu da se efekti za poboljšanje položaja građana neće postići', rekla je Dalić.

'Otkada je vaša Vlada preuzela vođenje ove zemlje, trendovi su negativni. To pokazuju ekonomski pokazatelji. Ovim zakonom se ne može realizirati dobra namjera da se pomogne građanima, ona može stvoriti diskriminaciju i nejednakost među građanima. U jednoj mjeri se smanjuju rate za dužnike u švicarskim francima. Što je s ostalima?', istaknula je Dalić.

'Vidim ministre da ste govoreći o novim priedelozima mogu izazvati sudske tužbe, jer one imaju povratno djelovanje. Ono nije dopušteno i zakonski dopušteno. U slučaju povratnih djelovanja, postoji mogućnost tužbi, a takve tužbe smo već vidjeli. Hrvatske prezene obveznike su jako puno koštale sve nas, nakon čega su plaćene sudske ovrhe. Zato mislim da je vrlo razumno da razmitrite drugačije i alternativne načine formuliranje ovog članka koji će otkloniti bilo kakvu mogućnost tužbi', dodala je Dalić.

'Po pitanju maksimiziranja kamata, visina kamatnih stopa regulira se ekonomskom politikom koja će osigurati oporavak i rast. Nije dobro da se u ovako negativnom kontekstu govori o jednoj gospodarskoj grani - bankarskoj industriji. Građani su bankama povjerili svoju štednju. banke upravljaju tom štednjom i one nisu neke crne kutije, skup nekih lihvara', zaključila je Dalić.

Ministar Linić prokomentirao je izlaganje kluba zastupnika HDZ-a. 'Ako imamo kamatnu stopu 12, 13,14 posto, pa tko će to vraćat slijedećih 20 godina? Zato smo mi tu da zaštitimo građane od prevelikog kamatnog nameta. To je najvažnija odrednica u ovom zakonu. Istovremeno želimo osigurati da se građane ne gura u potrošnju bez kontrole. Svi mogući dugovi i valute su u tom zakonu', rekao je Linić.

Repicirala je Martina Dalić. 'Nije istina da se građani štite ovim zakonom. Nije normalno da hrvatski građani idu van i traže kredite. Protivim se da se u bilo kojoj industriji govori na ovako ostrašćen način', poručila je Dalić.

'Vrlo jasno sam dao što sve reguliramo. Ja poručujem - svi će dobivati kredite, jer vaše tržište više nije samo Hrvatska, vaše tržište je cijela Europa. Bankarski sustav treba štiti građane. Ja poručujem - nemojte plašiti građane. Ovaj zakon će štititi građane. Neće biti robovi. HDZ satje u obranu bankarskog sustava, koji nije pokazao dovoljno suradnje na ovom zakonu. Puno vremena sam gubio u komunikaciji s njima', odgovorio je Linić.

'Ako ste rekli da obećavate da se hrvatski građani mogu zaduživati vani po nižim kamatnim stopama, zašto se država ne zaduži po nižim stopama? Sami morate priznat da vi oko nekih stvari niste imali baš puno problema s bankarskim sustavom, vrlo brzo ste postigli kompromis. Ajmo razgovarat o ovom zakonu da ako se dogode neke anomalije da ih pokušamo spriječiti i da zaštititmpo građane', rekao je Šuker.

'Ja se osvrćem na raspravu koju sam čuo, a ne na osjetila. O zakonu nisam ništa čuo', odgovorio je Linić.

'Mi ovdje zaista pokušavamo štititi građane u odnosu na banke. Tu pooštravamo kontrolu odnosa između banaka i građana. Da je on bio korektan, izmjene zakona ne bi bilo. Uvjereni smo da će dobar dio dugovanja koja su nerealna, banke otpisati', rekao je Linić.

'Švicarske franke uvele su neke banke da bi dobili što više komitenata i da bi prodali što više proizvoda. U bankama su znali što će se dogodili. Narodna banka nije ništa učinila. Sav rizik na teret građana. A onda su digli i kamatne marže. Banka nije ništa učinila, pustila je na tržište loš proizvod. tko plaća ceh? Građani i dobar dio gospodarstva. Ne stoji HDZ.-ova rasprava', dodao je Linić.

'Kolega Linić, u vremenima kada si je ministar financija dao za pravo da kritizira Narodnu banku to je bilo bogohulno. Kada sam ja to govorio, nije bilo reakcije.

(Hina/V.Š.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook