HUB: Banke nisu ostvarivale profite na povećanju kamatnih stopa!

Iz HUB-a su danas reagirali na 'nove napade na financijski sektor' koji su u javnosti uslijedili nakon što je udruga banaka u ponedjeljak objavila svoje stavove o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju tražeći njegovo odbacivanje zbog, kako su naveli, ozbiljnih manjkavosti i stoga što je protivan načelima i odredbama Ustava.

'Neupitno neistinita i netočna informacija je da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama. Nažalost, dovoljno puta ponovljenu laž počne se tretirati kao činjenicu te je to mogući razlog da je i Ministarstvo financija prihvatilo sličnu retoriku', navodi se u priopćenju HUB-a.

Iz HUB-a tvrde kako 'ni prije ni poslije pojave recesije banke nisu nezakonito mijenjale kamatnu stopu. Sve promjene poslije 2009. godine nastale su zbog značajnog povećanja troška financiranja uslijed višestrukog rasta premije rizika zemlje'.

>> Pročitajte osam odgovora udruge Franak hrvatskim bankarima

Napominju i kako banke, vodeći računa o otplati kredita, nisu niti sav trošak skupljeg zaduženja u cijelosti prenijele na svoje klijente. Čak i danas kada je CDS Hrvatske ponovo u rastu, kamatne stope na kredite građanima uglavnom ostaju na razinama prije krize. Prema ovih dana objavljenoj analizi Hrvatske narodne banke (HNB), kamate su se vratile na pretkriznu razinu.

Iz HUB-a se protive stalnim optužbama da banke ostvaruju neumjereno visoke profite neovisno o gospodarskom stanju zemlje. Navode kako je povrat na kapital (ROE) hrvatskih banaka već više od pet godina ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe. Trenutni povrat od 3,5 posto daleko je ispod cijene po kojoj se država zadužuje, što je dugoročno neodrživo i ne pomaže razvoju gospodarstva ni oporavku državnih financija.

Iz HUB-a još jednom pozivaju da se umjesto stalnog ponavljanja netočnih i paušalnih ocjena o bankarskom poslovanju, težište rasprave argumentirano usredotoči na konkretne nedostatke koje donose posljednje izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Pritom upozoravaju kako prijedlozi izmjena ne donose olakšanje za sve dužnike kredita u švicarskim francima kao što se to najavljuje već suprotno - nepravično nejednak tretman među dužnicima koji većem broju korisnika neće donijeti najavljivano drastično manje anuitete.

Dodaju da na posljedice promjena ovog zakona jasno upozorava i HNB koji u svojoj analizi kaže da bi 'ukupan kumulativni učinak Zakona mogao biti mnogostruko veći' te bi to moglo 'utjecati na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite', 'kao i njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja'.

HUB podsjeća da je bankovni sustav osigurao stabilnost državnih i financija poduzeća tijekom već petogodišnje krize i jedan je od najbolje funkcionirajućih sustava u Hrvatskoj.

Smatrajući kako 'nitko odgovoran sasvim sigurno ne želi ishitrenim potezima onesposobiti banke da nastave podržavati državu, gospodarstvo i građane' u HUB-u se iskreno nadaju konstruktivnom nastavku rasprave o svim relevantnim promjenama Zakona.

Iz HUB-a podsjećaju i kako su banke poduzele barem pet vrlo konkretnih poteza nastojeći olakšati situaciju u kojoj su se našli posebice dužnici u švicarskim francima, koja je posljedica svjetskih tržišnih kretanja, a ne ničije samovolje.

To su produženje roka otplate kredita, otplata umanjenog iznosa glavnice (do 50 posto) u idućih 5 godina, odgođeno potraživanje uz fiksiranje tečaja CHF-a na 5,8 kuna za 1 CHF u idućih 5 godina, odgoda otplate kredita (tzv. moratorij) na 6 mjeseci u slučaju gubitka prihoda ili smanjenih prihoda, a neki su klijenti iskoristili i mogućnost konverzije valute u euro. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Pročitajte i ovo Tema dana Što mislite kako će završiti sukob Linića s bankarima? Bile bi ranjivije na šokove HNB: Zakon o potrošačkom kreditiranju imao bi negativan učinak na banke