Bacanje hrane u Hrvatskoj je isplativije nego doniranje. Jer kada se hrana donira onda se mora platiti porez. Apsurdna pravila uskoro bi se trebala promijeniti prema predloženim izmjenama Zakona o poljoprivredi.
Pročitajte i ovo
'Prije svega zbog smanjivanja količina hrane koja se nažalost baci i pomoći socijalno ugroženim osobama i osobama pogođenim elementarnim nepogodama', rekla je za Dnevnik Nove TV Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.
Sada višak hrane iz trgovina ili tržnica nerijetko završi u kontejnerima za smeće. Izmjene zakona pozdravljaju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, jer Hrvati bace 400.000 tona hrane na godinu.
Znate li koliko ste hrane ove godine bacili u smeće? Šokirat ćete se
'Svjetska rganizacija za prehranu i poljoprivredu raspolaže podacima da se u svijetu baci 1/3 proizvedene hrane, EU raspolaže podacima da je taj iznos 100 milijuna tona godišnje što je užasno veliki trošak', kaže Valentina Šimić, viši stručni suradnik u sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Police u socijalnim samoposlugama ili pučkim kuhinjama tako bi trebale biti punije, jer bi se neoporeziva donirana hrana prosljeđivala potrebitima.
'Caritas kao Caritas nema ništa, nema svoga, ne proizvodi ništa. Caritas ono što može dati to je ono što dobije od donatora fizičkih i pravnih osoba', rekao je Zvojko Erceg, tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Donatore bi uskoro mogle razveseliti i dodatne porezne olakšice. Sada ih nemaju, a obvezni su platiti PDV od 25% ako je iznos doniranoga veći od 2% ostvarenih prihoda tvrtke.
Prije saborske procedure, u prijedloge novih pravila za donacije svi se mogu uključiti u javnoj raspravi. A na smanjenje poražavajućih brojki o bačenoj hrani mogu direktno utjecati i sami potrošači, podsjećaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
'Ukoliko na etiketi stoji najbolje upotrijebiti do. Dakle taj datum je datum kvalitete, potrošač tu hranu i dalje može koristiti, ali ukoliko ona zadovoljava uvjete skladištenja i čuvanja dakle mora biti zdravstveno ispravna', priopćili su iz HGK.
Uz racionalniju kupnju namirnica, pogotovo u blagdansko vrijeme, treba imati na umu da u Hrvatskoj gotovo petina građana živi u riziku od siromaštva, a u smeće svake godine bacimo hranu vrijednu četiri milijarde kuna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
