"Prije 23 godine, požrtvovnošću hrvatskih branitelja i državničkom mudrošću prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u odlučujućoj vojno-redarstvenoj operaciji "Oluji" u svega četiri dana oslobođen je najveći dio privremeno okupiranih područja Republike Hrvatske. Pobjednički stijeg na vrhu tvrđave Zvonimirovog grada označio je kraj rata i agresije velikosrpskog Miloševićevog režima na Hrvatsku. Oluja je trajno promijenila ravnotežu snaga i u Bosni i Hercegovini te bila preduvjet sklapanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma", stoji u čestitki premijera Andreja Plenkovića.
Oluja - najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti i spomen na hrabrost hrvatskih branitelja
Plenković je podsjetio kako se "u tim danima sloge, ponosa i slave, Hrvatska suprotstavila višestruko jačem neprijatelju, velikim srcem zbrinjavala prognanike i izbjeglice te stvarala preduvjete za razvoj i obnovu naše razrušene zemlje i ugroženog gospodarstva".
Stoga će, ističe Plenković, Oluja, koja je donijela trajan mir, ostati upamćena kao najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti i trajni spomen na hrabrost hrvatskih branitelja.
"Pobjedom u Oluji Hrvatska je pokazala da ima respektabilnu oružanu silu, a današnja moderna Hrvatska vojska, u čiji razvoj kontinuirano ulažemo, čini nas pouzdanom članicom Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije. I danas su posvećenost i odlučnost hrvatskih branitelja u borbi za slobodu Hrvatske putokaz za jačanje uređenog i naprednog društva koje pruža jednake mogućnosti za sve. Takvo društvo ne bi bilo moguće da nije bilo Oluje.
S tim ciljem gradimo Domovinu koja treba omogućiti našim obiteljima da ostaju u Hrvatskoj uz dostojan život, dobro plaćen posao i moderno obrazovanje za djecu i mlade. Gradimo Lijepu Našu u kojoj se stvara i privređuje, odgovorno upravlja, štiti nacionalne interese, razvija konkurentno gospodarstvo i stabilan financijski sustav.
Gradimo Hrvatsku u kojoj politikom istine i pomirbe poštujemo sve žrtve, jamčimo prava svim našim manjinama i nastojimo postići široki konsenzus o bitnim društvenim pitanjima", naglasio je Plenković.
Također je poručio: "Slaveći pobjedu u srcu i mislima su nam svi hrvatski branitelji, koji su od Vukovara do Dubrovnika svoje živote utkali u temelje hrvatske države, i kojih se danas sjećamo s tugom, trajnom zahvalnošću i ponosom, u sućuti s njihovim obiteljima".
"U ime Vlade i svoje osobno ime hrabrim hrvatskim braniteljima čestitam njihov dan, a svim Hrvatima u domovini i diljem svijeta i svim sugrađanima želio sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti", napisao je premijer Plenković u čestitki.
Na današnji dan počela oslobodilačka akcija "Oluja"
Na današnji dan prije 23 godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje ove će se godine u Kninu obilježiti u zajedništvu, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tom će prigodom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču uručiti odličja.
I ove godine bogat program obilježavanja obljetnice "Oluje"
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije "Oluja" svečano će se obilježiti u subotu, 4. i nedjelju, 5. kolovoza u Kninu. U programu obilježavanja sudjelovat će 800 hrvatskih vojnika, među ostalim u postroju ratnih zastava iz Domovinskog rata i svečanom mimohodu, ispaljivanju počasnih plotuna te mimoletu helikoptera i zrakoplova, a program će kao i inače izvesti i Krila oluje.
Program počinje u subotu, kad će se na kninskom stadionu odigrati revijalna nogometna utakmica između branitelja, pripadnika Hrvatske vojske i policije, te nogometne reprezentacije s izbornikom Zlatkom Dalićem na čelu. U večernjem dijelu na tvrđavi će biti prijam ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata.
Središnje obilježavanje u nedjelju, 5. kolovoza počinje budnicom ulicama Knina, nastavlja se polaganjem zajedničkog vijenca lokalnih vlasti i državnih čelnika te braniteljskih udruga na spomeniku hrvatske pobjede "Oluja 95" na Trgu dr. Ante Starčevića, gdje će za poginule branitelje biti molitva, a održat će se i prigodni govori.
Državna zastava tradicionalno će se podići na kninskoj tvrđavi, a Hrvatsko ratno zrakoplovstvo pokazat će nove sposobnosti u mimoletu. Nakon prigodnog programa na tvrđavi svečanim mimohodom doći će se do crkve Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta, gdje će biti služena misa za Domovinu. Misu će predvoditi šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.
Navečer, s početkom u 21 sat na tom će trgu koncert održati Miroslav Škoro i Lidija Bačić. (Hina)
