"Napredak u procesuiranju zločina prema međunarodnom pravu, počinjenih tijekom rata 1991-1995., bio je vrlo spor", piše u izvješću u kojemu se dodaje da je "postignut određen napredak sudskih vlasti u procesuiranju zločina počinjenih protiv hrvatskih Srba".
"Otvoreno je nekoliko istraga, uključujući i dvije vezane uz zločine počinjene u Sisku i Pakračkoj poljani", podsjeća AI, osvrnuvši se i na optužnicu podignutu u lipnju protiv Tomislava Merčepa, bivšeg savjetnika ministra unutarnjih poslova i zapovjednika specijalne pričuvne postrojbe MUP-a, kojega se smatra odgovornim za ubojstvo ili nestanak 43 srpska civila na području Zagreba i Pakračke poljane.
AI, međutim, ukazuje na još uvijek "brojne zločine koji su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske i policije protiv hrvatskih Srba, a koji i dalje nisu procesuirani".
>> Svjedokinji inspektori rekli da je u slučaj Pakračke poljane umiješan politički vrh
"Kako bi se procesuirali najznačajniji slučajevi, u svibnju su, pored postojećeg suda u Zagrebu, počeli djelovati i specijalizirani sudovi u Osijeku, Rijeci i Splitu no kapacitet procesuiranja zločina prema međunarodnom pravu ostao je nizak, a tijekom godine izrečeno je samo pet konačnih presuda", ističe se u izvješću. Prošle su se godine vodile istrage za oko 370 navodnih počinitelja ratnih zločina, doznaje se iz izvješća.
AI također upozorava da unatoč postojanju javno dostupnih informacija, navodi protiv nekih visokopozicioniranih vojnih ili političkih dužnosnika nisu istraženi, posebice spomenuvši potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa i admirala Hrvatske vojske Davora Domazeta-Lošu.
Govoreći o svjedocima u postupcima za ratne zločine, AI ocjenjuje da je "postignut određeni napredak u pružanju psihološke podrške svjedocima, ali su mjere zaštite svjedoka ostale neadekvatne". "Osobe odgovorne za zastrašivanje svjedoka nisu privedene pravdi", upozorava AI.
U dijelu izvješća o etničkim manjinama, AI piše da se Romi i dalje suočavaju s diskriminacijom u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima te da se hrvatski Srbi napose suočavaju s diskriminacijom u pristupu adekvatnom stanovanju.
AI se osvrće i na prvi pokušaj održavanja Povorke ponosa u Splitu u lipnju prošle godine u kojoj su aktivisti za prava lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT) organizirali povorku kojom su pozivali na jednaka prava istospolnih parova i okončanje širokorasprostranjene diskriminacije LGBT zajednice u Hrvatskoj. U izvješću se podsjeća da je povorka nasilno prekinuta, da je najmanje pet sudionika i sudionica ozlijeđeno te se zaključuje da "policija nije adekvatno zaštitila sudionike i sudionice od napada". No, AI također ističe da je "tjedan dana nakon nasilnih događaja u Splitu održana Povorka ponosa u Zagrebu, koja je protekla uspješno i bez većih incidenata". (Hina)
