Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Guverner HNB-a Boris Vujčić komentirao je prijedlog Ministarstva financija za izmjenu zakona kojim bi se smanjile kamatne stope na potrošačke kredite.


Guverner HNB-a Boris Vujčić je, u intervjuu za Novi list, kazao kako prijedlog Ministarstva financija vezan za potrošačko kreditiranje ima smisla 'budući da minus od tri plaće u biti više i nije minus nego potrošački kredit po najvišoj kamatnoj stopi u koji se klijent postupno uvuče i koji potencijalno može imati jednokratnu otplatu na kraju razdoblja za koju potrošač možda nije sposoban'.

Istaknuo je da bi makroekonomski efekti pretvaranja viška minusa iznad jedne plaće u potrošački kredit s nižom kamatnom stopom mogli dovesti do dodatnog razduživanja i smanjenja raspoloživog dohotka u roku dospijeća takvih kredita godinu do dvije te povećanja njihovog raspoloživog dohotka na kraju tog razdoblja. To, kazao je, ovisi i o tome kakve bi, u tom slučaju, proizvode točno ponudile banke koje u velikoj mjeri mogu simulirati minus po tekućem računu sličnim proizvodom.

'I sam imam iskustvo iz 2005. kada sam upozoravao na rizičnost kredita u švicarskim francima i kada me javno nitko nije podržao. Dapače, razni komentatori i analitičari su pisali da od buhe pravim slona i pokušavam ljudima uskratiti jeftine kredite. Dakle, nije uvijek popularno pokušavati štititi potrošače, ako ljudi smatraju da su dovoljno sposobni upravljati svojom kreditnom sposobnošću i vole neki proizvod. No, ministar će sam odlučiti što želi', kazao je Vujčić.

>> Vujčić poziva na konsenzus: 'Loše ekonomske ideje su poput žohara'

Na pitanje zašto HNB ne spusti eskontnu stopu ako se želi smanjiti kamatne stope na najskuplje kredite, Vujčić je odgovorio da vezanje najviše kamatne stope uz eskontnu stopu nema smisla budući da ta stopa nema ekonomsku važnost u sadašnjem okviru monetarne politike te da je zasad, po Zakonu o obveznim odnosima, to tako.

'Hoće li Savjet smanjiti eskontnu stopu kao što smo učinili prije dvije godine- ne mogu unaprijed komentirati, no valja voditi računa o tome da se zakonski kamatna stopa može limitirati na bilo koju razinu. No, što je najviša kamatna stopa limitirana niže, veći je postotak potrošača koji po toj kamatnoj stopi neće moći dobiti kredit. Drugim riječima, ponuda je funkcija cijene, a granični učinak na dostupnost kredita u načelu raste s padom raspona između maksimalno limitirane i prosječne kamatne stope. To vrijedi za sve vrste kredita', objasnio je Vujčić.

Rezanje plaća u javnom sektoru

Vujčić se dotaknuo i najavljenog rezanja plaća u javnom sektoru te je kazao da HNB već godinama govori o potrebi fiskalne konsolidacije proračuna na rashodnoj strani te da je ovo upravo takav potez.

'Naravno, da je prije napravljen, imao bi veći učinak na smanjenje deficita. Politička ekonomija sugerira da je takve poteze najlakše vući na početku mandata. No, to je, ako dobro razumijemo, tek dio rebalansa proračuna na rashodnoj strani', kazao je te dodao da će kompletan rebalans proračuna i podatke za četvrti kvartal 2012. I visokofrekventne podatke za prva dva do dva i pol mjeseca 2013. imati u travnju kada Savjet HNB-a usvoji novu proekciju BDP-a koja se izrađuje u ožujku.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Vezani članci Boris Vujčić (Foto: Robert Anic/PIXSELL) Vujčić: "U drugom tromjesečju rast BDP vjerojatno oko 18 posto" Boris Vujčić, guverner HNB-a Hrvatskoj u godini epidemije predviđen najveći gospodarski rast od neovisnosti: ''Ljudi su optimistični. Bolja je i situacija na tržištu rada''