Vujčić se nije obratio samo financijskoj industriji s kojom neposredno posluje, nego i potrošačima, klijentima financijske industrije, kojima u svojem mandatu već posvećuje posebnu pozornost, zatim Vladi i sudionicima političke scene kao i javnosti, medijima i ekonomistima koji predlažu rješenja gospodarskih teškoća i sudjeluju u oblikovanju očekivanja gospodarskih kretanja, piše Banka.hr.
Vujčić poručuje da se 'nakon smanjenja kreditnog rejtinga države propale ideje prošlosti ponovo agresivno guraju kao rješenje za hrvatske gospodarske probleme, odnosno kao supstitut neophodnoj fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama.' Guverner inzistira da oni 'koji su nakon pada rejtinga počeli zazivati devalvaciju i inflaciju mogu dodatno produbiti krizu i destabilizirati zemlju'. Loše ekonomske ideje su 'poput žohara', kaže guverner, 'taman pomislite da ste ih se riješili, a oni ponovo počnu puzati van'.
>> Vujčić: Odmah napraviti rebalans proračuna i provesti barem neke reforme
Vujčić očekuje i akcijski plan s prioritetima, zaduženima i rokovima njihovog rješavanja. Inicijativu je važno prepustiti onima kojima te administrativne barijere otežavaju rad i investiranje. To je posao u koji mora biti uključen tim stručnjaka i svi ministri, odnosno ministarstva u Vladi, kao i državne agencije. On mora biti dio sustava, a ne ad hoc inicijativa. To je isto bila jedna od poruka koju sam htio poslati, da se o ekonomiji ne brinu 2-3 ministra, nego svi. 'Iako zvuči kao fraza, koju u nedostatku argumenata izriču i nebitni sudionici političke scene, upravo zato što ima argumente odnosno 'zbog ozbiljnosti situacije', što naglašava, Vujčić poziva 'na politički i općedruštveni konsenzus oko glavnih ciljeva i načina njihovog ostvarivanja. Barem među najrelevantnijim društvenim i političkim snagama.'
Glavna pozitivna posljedica ulaska u EU je, ističe guverner, to što zemlja postaje atraktivnija za izravna strana ulaganja, no podsjeća da će, ako izostane aktivno suočavanje s gospodarskim teškoćama, Hrvatska 'najvjerojatnije odmah potpasti pod takozvanu proceduru pretjeranog deficita (EDP), a možda i proceduru pretjeranih neravnoteža. To bi moglo u znatnoj mjeri ograničiti stupnjeve slobode vođenja ekonomske politike, gotovo sigurno proračunske, a možda i drugih. Ekonomska politika bi se mogla suočiti s nekom verzijom MMF-a i bez MMF-a.' Drugim riječima, ne djelujući, sama će se Hrvatska osuditi na neku vrstu prinudne uprave.
U njegovom području, u upravljanju bankovnom industrijom, jedan od prvih poteza novog guvernera bio je usmjeren prema zaštiti potrošača, uvođenje mogućnosti prijenosa kredita iz banke u banku bez naknade. Takvih će poteza biti još.
'Jedan od prioriteta je zaštita potrošača, a njih se najbolje štiti povećavanjem konkurencije. Što je veća konkurencija, banke će nuditi bolje i jeftinije usluge. Tržište je prilično konkurentno, no manje nego prije početka krize, kad su cijene nekih kredita pale čak ispod razine zemalja s daleko nižim rizikom, poput Njemačke. Što se proizvoda tiče, rekao bih da je konkurencija veća na području štednje i kredita, nego na području naknada', rekao je Vujčić.
Vujčić je odgovorio i na pitanje o tzv. odljevu novca u inozemstvo. 'Mi smo skloni oko svega stvarati paniku. Istina, ona često traje par dana, no ipak. Razduživanje (deleveraging) banaka je trend prisutan ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji i globalno. To razduživanje će prestati onda kada se ponovo snažnije pokrene kreditna aktivnost, a preduvjet za njeno pokretanje je obnova gospodarske aktivnosti. Jedan od preduvjeta da se to dogodi i voljnost banaka da preuzmu rizik i krenu s kreditiranjem', smatra Vujčić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
