Vujčić poziva na konsenzus: 'Loše ekonomske ideje su poput žohara'

Vujčić se nije obratio samo financijskoj industriji s kojom neposredno posluje, nego i potrošačima, klijentima financijske industrije, kojima u svojem mandatu već posvećuje posebnu pozornost, zatim Vladi i sudionicima političke scene kao i javnosti, medijima i ekonomistima koji predlažu rješenja gospodarskih teškoća i sudjeluju u oblikovanju očekivanja gospodarskih kretanja, piše Banka.hr.

Pročitajte i ovo Obavijest za građane Obavite sve što trebate na vrijeme: Objavljeno kojeg dana banke neće raditi Bivši čelnik Dinama Zdravko Mamić dao intervju, komentirao i izbore u Hrvatskoj: "Ja mogu glasati"

Vujčić poručuje da se 'nakon smanjenja kreditnog rejtinga države propale ideje prošlosti ponovo agresivno guraju kao rješenje za hrvatske gospodarske probleme, odnosno kao supstitut neophodnoj fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama.' Guverner inzistira da oni 'koji su nakon pada rejtinga počeli zazivati devalvaciju i inflaciju mogu dodatno produbiti krizu i destabilizirati zemlju'. Loše ekonomske ideje su 'poput žohara', kaže guverner, 'taman pomislite da ste ih se riješili, a oni ponovo počnu puzati van'.

>> Vujčić: Odmah napraviti rebalans proračuna i provesti barem neke reforme

Vujčić očekuje i akcijski plan s prioritetima, zaduženima i rokovima njihovog rješavanja. Inicijativu je važno prepustiti onima kojima te administrativne barijere otežavaju rad i investiranje. To je posao u koji mora biti uključen tim stručnjaka i svi ministri, odnosno ministarstva u Vladi, kao i državne agencije. On mora biti dio sustava, a ne ad hoc inicijativa. To je isto bila jedna od poruka koju sam htio poslati, da se o ekonomiji ne brinu 2-3 ministra, nego svi. 'Iako zvuči kao fraza, koju u nedostatku argumenata izriču i nebitni sudionici političke scene, upravo zato što ima argumente odnosno 'zbog ozbiljnosti situacije', što naglašava, Vujčić poziva 'na politički i općedruštveni konsenzus oko glavnih ciljeva i načina njihovog ostvarivanja. Barem među najrelevantnijim društvenim i političkim snagama.'

Glavna pozitivna posljedica ulaska u EU je, ističe guverner, to što zemlja postaje atraktivnija za izravna strana ulaganja, no podsjeća da će, ako izostane aktivno suočavanje s gospodarskim teškoćama, Hrvatska 'najvjerojatnije odmah potpasti pod takozvanu proceduru pretjeranog deficita (EDP), a možda i proceduru pretjeranih neravnoteža. To bi moglo u znatnoj mjeri ograničiti stupnjeve slobode vođenja ekonomske politike, gotovo sigurno proračunske, a možda i drugih. Ekonomska politika bi se mogla suočiti s nekom verzijom MMF-a i bez MMF-a.' Drugim riječima, ne djelujući, sama će se Hrvatska osuditi na neku vrstu prinudne uprave.

U njegovom području, u upravljanju bankovnom industrijom, jedan od prvih poteza novog guvernera bio je usmjeren prema zaštiti potrošača, uvođenje mogućnosti prijenosa kredita iz banke u banku bez naknade. Takvih će poteza biti još.

'Jedan od prioriteta je zaštita potrošača, a njih se najbolje štiti povećavanjem konkurencije. Što je veća konkurencija, banke će nuditi bolje i jeftinije usluge. Tržište je prilično konkurentno, no manje nego prije početka krize, kad su cijene nekih kredita pale čak ispod razine zemalja s daleko nižim rizikom, poput Njemačke. Što se proizvoda tiče, rekao bih da je konkurencija veća na području štednje i kredita, nego na području naknada', rekao je Vujčić.

Vujčić je odgovorio i na pitanje o tzv. odljevu novca u inozemstvo. 'Mi smo skloni oko svega stvarati paniku. Istina, ona često traje par dana, no ipak. Razduživanje (deleveraging) banaka je trend prisutan ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji i globalno. To razduživanje će prestati onda kada se ponovo snažnije pokrene kreditna aktivnost, a preduvjet za njeno pokretanje je obnova gospodarske aktivnosti. Jedan od preduvjeta da se to dogodi i voljnost banaka da preuzmu rizik i krenu s kreditiranjem', smatra Vujčić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook