Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Koliko Hrvati koriste godišnji odmor? Čini se da njih više od 59 posto ne može na odmor kad poželi. Prema istraživanju portala MojPosao, provedenom u lipnju na 600 ispitanika, najviše godišnjeg odmora uzima se u istočnoj Hrvatskoj.


Zanimljivo je kako svaki drugi ispitanik nije uopće zadovoljan brojem dana godišnjeg, a prosječno imaju po 23 dana. 

Vezani članci Dijana Zadravec Dijana Zadravec u ponedjeljak se vraća na posao u KBC Sestre milosrdnice? Žene u Afganistanu Talibani istjerali Afganistanke s posla i rekli im da na njihovo mjesto mogu doći - njihovi muški rođaci: "Molim da netko to zaustavi"

Više od polovice ispitanika ne dobiva regres za godišnji odmor, a neiskorišteno ostane čak 40 posto dana, i to ponajviše zbog posla ili pritiska nadređenih. 

Možda je najznakovitiji podatak da čak 81 posto ispitanika na odmoru razmišlja o poslu.

Prosječno 23,4 dana godišnjeg odmora 

Prema provedenom istraživanju prosječan broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za 1,1 dan (muškarci 24, žene 22,9). Gledajući regionalno najviše dana godišnjeg odmora imaju redom u Istočnoj Hrvatskoj (24,1 dan), u Središnjoj Hrvatskoj (23,8 dana), u Sjevernoj Hrvatskoj (23,6 dana), u Zagrebu i okolici (23,4 dana), u Dalmaciji 23, dok najmanji broj dana godišnjeg odmora imaju ispitanici s područja Istre i Kvarnera i to u prosjeku 22,9 dana. 

Kao i prošle godine, ovogodišnje istraživanje je pokazalo da se broj dana godišnjeg odmora naravno povećava s godinama radnog iskustva, a u prosjeku tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg odmora više. 

Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju manje dana godišnjeg odmora (prosječno 21,7 dana) od onih u srednje velikim tvrtkama (23,3) i velikim tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji imaju prosječno 24,9 dana.

Polovica ispitanika nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora
 
Svaki drugi ispitanik (51%) nije zadovoljan brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47% smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor. 

Povišica ili slobodni dani 

16% ispitanika bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 86%, izabralo bi povišicu. Slobodne dane bi izabralo podjednako muškaraca i žena. 

4. 81% ispitanika će godišnji odmor iskoristit u dva ili više puta
Većina ispitanika, njih 81%, na godišnji odmor će ići dva ili više puta, 15% ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da će iskoristiti sve dane), a 4% ispitanika izjavilo je da uopće neće ići na godišnji odmor. 

Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko dijeljenja godišnjeg odmora u više dijelova. Samo 8% ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti jednokratno u cjelini dok 76% ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem. 16% ispitanika godišnji odmor ima pravo podijeliti na dva dijela te se ne može dogovoriti drugačije s poslodavcem. 

Neiskorišteno 40% dana godišnjeg odmora 

Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 32% ispitanika neće iskoristiti u potpunosti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno (10 dana muškarcima, 9 dana ženama) što je 40% dana cijelog godišnjeg odmora. 

Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 45% ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 14% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor. Ostali ispitanici, njih 42% nemaju problema s odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara. 

Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (43%) i pritiska nadređenih (19%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza. 

Čak 81% ispitanika na godišnjem odmoru razmišlja o poslu 

25% ispitanika često, a 56% ponekad razmišlja o poslu dok su na odmoru. Samo 19% ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. 

Za vrijeme godišnjeg odmora 15% ispitanika svakodnevno provjerava službeni e-mail, povremeno 35% (više muškaraca, 40%, nego žena, 29%), a nikad njih 50%. 

Po povratku s godišnjeg odmora, svakom trećem ispitaniku (32%), potrebno je prosječno 2-3 dana za uhodavanje u posao dok se preostalih 68% uhoda u posao odmah ili najviše za jedan dan. 

Više od polovice ispitanika (52%) ne dobiva regres za godišnji odmor 

Za 49% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos regresa je 1.716 kuna. Nema prevelike razlike u iznosu regresa koji dobiju muškarci i žene. Uspoređujući rezultate ovogodišnjeg istraživanja sa rezultatima istog istraživanja iz 2007. te 2006., može se uočiti lagani porast prosječnog iznosa regresa kojeg ispitanicima isplaćuje njihov poslodavac. Pa je tako u 2006. prosječan iznos regresa iznosio 1.638 kuna, a u 2007. godini 1.665 kuna. 

S obzirom na veličinu tvrtke, regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – 71% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 26% ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama.