Skupina znanstvenika utvrdila je kako je rat u Ukrajini u kratkom razdoblju transformirao pse koji su prije bili kućni ljubimci u pse koji nalikuju divljim psima, objavljeno je u studiji u časopisu "Evolutionary Applications".
Znanstvenici su prikupili podatke od 763 psa u devet regija Ukrajine. Tim je surađivao sa skloništima za životinje, dok su veterinari i volonteri prikupljali podatke pasa lutalica na potencijalno sigurnim područjima, ali i u područjima označenim kao opasni teritoriji.
Ali prikupljanje podataka na prvoj crti bilo je teže. Taj je rad vodio Ihor Dykyy, zoolog na Nacionalnom sveučilištu Ivan Franko. Dr. Dykyy služio je na prvoj crti – blizu grada Lymana u Donjeckoj regiji, a kasnije kod Harkiva i granice s Rusijom.
"Mnogi psi lutalice živjeli su s nama. Bili su prestravljeni, patili su zbog granata, mnogi su bili ozlijeđeni", prisjetio se dodajući da su ih hranili, pružali im sklonište i medicinsku skrb kad god je to bilo moguće.
Otkriće tima sugerira da su psi na prvoj crti bojišnice, u izrazito kratkom vremenskom razdoblju, postali sličniji divljim vrstama pasa, poput vukova, kojota ili dinga.
Primjerice, psi na prvoj crti bojišnice rijetko su imali njuške koje su bile kratke poput francuskog buldoga ili izdužene poput jazavčara. Mnogi su također imali smanjenu tjelesnu masu. Čak su im i uši poprimile drugačiji oblik, češće su bile šiljaste nego opuštene.
"Na prvoj crti bojišnice, psi sa znakovima 'divljeg' fenotipa doista češće preživljavaju: ravne uši, ravan rep, manje bijele boje", rekla je znanstvenica Mariia Martsiv za New York Times.
Rat je postao filter koji je kod pasa razvio osobine za bolje preživljavanje u ekstremnim uvjetima.
Druge karakteristike koje se češće povezuju s divljim vrstama pasa pronađene su u zonama sukoba u Ukrajini: bilo je manje starih, bolesnih i ozlijeđenih pasa, a psi na prvoj crti bojišnice češće su živjeli u skupinama.
Znanstvenike je najviše iznenadila brzina kojom su se promjene kod pasa dogodile.
"Promjene koje promatramo kod pasa događaju se prebrzo da bi se mogle objasniti molekularnom evolucijom", napisali su.
Ono što se zapravo događa je da ratni uvjeti pogoduju životinjama koje imaju određene karakteristike. Na primjer, pas s manjom tjelesnom masom ima manju vjerojatnost da će aktivirati mine i sposobniji je sakriti se te predstavlja manju metu za šrapnele.
Unatoč dokazima o naizgled divljim osobinama ponašanja i fizičkim karakteristikama, većina pasa ostala je ovisna o ljudima za hranu, nadopunjujući svoju prehranu samo biljkama i povremenim lovom. Ponekad su psi preživljavali skupljajući tijela poginulih vojnika. Neke su posvojile ukrajinske trupe.
Ali znanstvenici su ipak primijetili neke pse na prvoj crti bojišnice koji više nisu ovisili o ljudima za svoj opstanak.
"Ovo se može smatrati povratkom načinu života neovisnom o ljudima", zaključuju znanstvenici.
-
dopunsko zdravstveno osiguranjeGrađani zbunjeni, ne znaju što i kako platiti: "Obavijestili smo ih"
-
VISOKE CIJENEU ovoj je županiji najviše pala prodaja nekretnina: "I brakovi pucaju zbog toga"
-
UŽAS U SUSJEDSTVUDjevojčica umrla nakon rutinske operacije, obitelj traži odgovore: "Zašto smo ostali bez djeteta?"
