Treba li Hrvatskoj državna banka?

Priča o Hrvatskoj poštanskoj banci počinje krajem prošle godine, kada je zbog 28 milijuna kuna gubitaka smijenjena Uprava banke. Izabrano je novo vodstvo koje je zračilo optimizmom, no dug banke u samo godinu dana povećao se čak 15 puta. 400 milijuna kuna minusa za bilo koju banku na tržištu znači veliki problem. No, što je dovelo do ove situacije? 'Tu se radi de facto da je banka radila na ne bankarski način, da nije poštivala pravila struke i jasno dogodilo se to što se dogodilo i što će se, pretpostavljam, na učinkoviti način riješiti', pojasnio je ekonomski stručnjak Guste Santini.

Pročitajte i ovo Ukidanje dijela naknada Velika promjena u bankama: Određene usluge postaju besplatne DOBRA VIJEST Ministar potvrdio: Evo koliko puta će se moći besplatno podizati novac na bankomatu drugih banaka

tri vijesti o kojima se priča KAKVI PRIZORI Obitelj ponijela ručak na plažu, a kad su izašli iz mora, doživjeli su noćnu moru Visoka inflacija Broj žrtava u Ukrajini raste, ali ministar se odao: "Rusija je na rubu..." HLADNOKRVNA LIKVIDACIJA Novi detalji brutalnog ubojstva: Osumnjičeni dugo razgovarao sa susjedom, a policiji je predao dvije stvari

Poštanska banka je odobravale rizične kredite. Tako se spominje kredit od 27 milijuna kuna koji je 2007. odobren SMS-u. 150 milijuna kuna za modernizaciju dano je i tvrtki KIO Orahovica. HPB je svoju ulogu imao i u priči o posrnulom turoperatoru Adriatica.net-u, koji danas ima 40 milijuna eura gubitka. Kredit je odobren i Badelu 1862, za kojeg mali dioničari tvrde da ide u propast, a kruna nenaplativih kredita je onaj od 870 milijuna kuna namijenjen za brodogradnju. Iako je osiguran državnim jamstvom i vjerojatno je da će se u potpunosti naplatiti, do tog će novca HPB doći s velikim odgodama.

HPB ne može sam iz škripca

'U uvjetima kada imate nenaplativost kredita i tako dalje, tu treba da tako kažem, ne administrativno, već case by case pritupiti, i vidjeti da li se negdje može napraviti reprogram kredita pa će se on onda u nekom vremenu vratiti ili se neće vratiti. Ako se neće vratiti treba to odmah identificirati i otpisati', ističe Santini. Ekonomski stručnjaci tvrde da će se najveći dio navedenih kredita kad-tad naplatiti, no HPB se iz ove situacije neće moći izvući sam. Potrebna je asistencija HNB-a, no guverner Rohatinski se ograđuje od cijele priče. Kolika je u cijeloj priči zapravo odgovornost države? Sve državne banke su u određenoj mjeri pod utjecajem Vlade.

Pitanje državne ili nacionalne banke tako se pretvorilo u prilično osjetljivu temu 'To je u nekim slučajevima razumljivo, a u nekim slučajevima nedopustivo. Menadžment bi uvijek trebao odbiti one nerazumne zahtjeve, a prikloniti se i pomoći u onim situacijama kada je to uistinu potrebno', rekao je ekonomski stručnjak Ivan Lovrinović. Na žalost stvari se ne odvijaju baš uvijek na takav način. Lovrinović tvrdi da je druga strateška greška Vlade u priči o HPB-u bilo otezanje s pitanjem dokapitalizacije. 'Propustila se prilika za to, a pravo vrijeme je bilo prije recesije i krize što je prethodna uprava, to se mora reći, i namjeravala', kaže Lovrinović.

92 posto banaka u rukama stranaca

Prema svemu sudeći ključna figura u dokapitalizaciji biti će Europska banka za obnovu i razvitak koja bi HPB trebala dokapitalizirati s 500 milijuna kuna, dovoljno za pokrivanje loših kredita. Za uzvrat, EBRD bi postao vlasnikom 25 posto HPB-a, koji bi na taj način imao stekao veću stabilnost, povećao bi broj usluga i osigurao povećanje kapitala banke. 'Moguće su razne dokapitalizacije. Pitanje je što se hoće, koja je funkcija, koji je smisao HPB-a. Da li HPB komercijalna banka ili je HPB da tako kažem temeljna financijska institucija kroz koju Hrvatska želi provoditi svoju koncepciju i strategiju razvoja. Kad kažem Hrvatska tu mislim na državu', naglašava Santini.

Hrvatska je 92 posto svojih banaka prodala strancima. Pitanje državne ili nacionalne banke tako se pretvorilo u prilično osjetljivu temu. Ipak, čini se da su poslovanju državnih banaka ništa nije promijenilo od 90-ih. Konačno, treba li Hrvatskoj državna banka? 'Ja sam uvijek tvrdio da Hrvatskoj treba nacionalna banka. HPB po mom mišljenju nije ta banka', zaključio je Santini. 'Hrvatskoj je itekako potrebna državna banka jer nema zemlje, pogledajte u EU, nema zemlje gdje nema državnih banaka. Jedna Italija, jedna Njemačka. U njemačkoj je preko 40 posto banaka u državnom vlasništvu, U Italiji u Francuskoj, u svim drugim zemljama', istaknuo je Lovrinović.

Preko stranih komercijalnih banaka teško je ostvarivati državne interese ili očekivati da će te iste banke u najtežim trenutcima biti potpora gospodarstvu. Bankarski sustav nije bilo što. To je krvotok jednog gospodarstva, no pokazalo se da Vlada ne zna upravljati tim krvotokom. Jednako tako treba se pitati zbog čega javna poduzeća svoje depozite drže u stranim bankama? Tko je kriv za to? Ili zbog čega ključnu ulogu u dokapitalizaciji HPB po svemu sudeći ima EBRD, a ne recimo značajniji domaći investitor? Nije ni čudo ako se zna da su se, unatoč lošem poslovanju, bivši predsjednik Uprave i menadžeri HPB-a godišnje nagrađivali s 12 milijuna kuna. Tko će kome pomoći ako neće svoj svome, čini se svugdje osim u Hrvatskoj, očito s razlogom.

Emisiju Novac gledajte u nedjelju, u jutarnjem terminu programa Nove TV.