'Ali država i HBOR moraju osigurati da novac dobiju poduzeća i projekti koji mogu potaknuti gospodarski rast', dodao je. Hrvatsko je gospodarstvo u pat poziciji jer ne postoji dovoljno čvrsta veza između likvidnosti banaka i financiranja zdravog ekonomskog rasta po nižim kamatnim stopama. Ekonomska politika, uključujući monetarnu, sad treba odigrati ključnu ulogu, o čemu guverner Željko Rohatinski govori u tradicionalnom intervjuu u novom broju Banke. Guverner kaže da Hrvatska narodna banka praktički preko noći može osloboditi novu likvidnost iz bankarskih rezervi i osigurati 10 milijardi kuna kredita gospodarstvu, a uvjet je da novac ide u projekte koji mogu potaknuti gospodarski oporavak.
Moguće smanjenje kamatnih stopa?
Guverner kaže da je spreman riskirati, no država i njezine institucije, kao što je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, moraju osigurati da novac dobiju poduzeća i projekti s potencijalom koji može potaknuti rast. Što se monetarnih kretanja u 2010. godini tiče, guverner pri bitno nepromijenjenim unutarnjim i vanjskim uvjetima očekuje porast plasmana banaka sektoru poduzeća i stanovništvu za oko 4%, kao i novčane mase, dok bi ukupna likvidna sredstva porasla za oko 7 posto. Moguće je i malo smanjenje aktivnih kamatnih stopa banaka. 'Sasvim je izvjesno da to nije dinamika rasta monetarnih agregata koja bi dala snažniji impuls gospodarskom rastu te zato HNB razmatra i scenarij koji sadrži određene promjene u primjeni instrumentarija monetarne politike, s ciljem stvaranja preduvjeta za brži rast kreditne aktivnosti i smanjenje kamatnih stopa na kredite namijenjene proizvodnji i izvozu', rekao je guverner.
Opasnost povećanja inozemnog duga
Prevelika likvidnost bankarskog sustava mogla bi postati problem za HNB, ako tijekom 2010. ipak neće biti moguće pokrenuti hrvatsko gospodarstvo kako se Rohatinski zalaže. Zato guverner naglašava da Hrvatskoj treba proaktivna ekonomska politika koja mora biti konzistentna i precizno usklađena između svih relevantnih aktera, uključujući funkcionalno kanaliziranje tokova likvidnosti prema projektima koji poboljšavaju ukupnu ekonomsku situaciju. 'Sve ostalo bilo bi prolijevanje vode u bunar i može nanijeti više štete negoli koristi', upozorava Rohatinski. Opasno povećanje inoduga do kraja 2010. Guverner kaže da će Hrvatska i sljedeće godine bez teškoća refinancirati inozemne dugove, no upozorava da 'treba imati na umu da će ovakvim zaduživanjem inozemni dug do kraja 2010. gotovo dostići razinu bruto domaćeg proizvoda, što ne samo da može izazvati podozrivost stranih investitora već i dodatno povećati ranjivost zemlje na potencijalne nove vanjske i unutrašnje šokove'.
Manje mogućnosti Hrvatske za obranu od krize
U 2010. dospijeva za otplatu glavnica inozemnog duga od 8,3 milijarde eura, što s kamatama čini anuitetnu obvezu oko 10 milijardi eura. Doda li se tome očekivani deficit u razmjeni roba i usluga s jedne strane te izravna strana ulaganja na drugoj strani, potrebe za bruto inozemnim zaduživanjem u 2010. se procjenjuju na oko 11 milijardi eura, što je za 10% manje u odnosu na prethodnu. Od toga se oko 7 milijardi eura odnosi na sektor poduzeća, čije će dospjele obveze iznositi oko 6,2 milijarde eura. Mogućnosti Hrvatske za obranu od krize sada su puno manje nego prije godinu ili dvije, ali na HNB se i dalje gleda kao na instituciju koja može spasiti situaciju ako zatreba. 'Središnje banke jesu moćne institucije, ali se stvarni dosezi njihovog utjecaja na sve bitne aspekte ekonomskog života zemalja često precjenjuju', kaže Rohatinski te dodaje da se time stvaraj iluzija kako HNB ima rješenja za sve probleme. To može poslužiti i kao alibi za pasivnost nekih drugih politika, ako bi one trebale poduzeti mjere koje su visokorizične i politički nepopularne', rekao je guverner.
