U pet mjeseci od početka njegove primjene, potporu su koristile svega četiri tvrtke za 27 radnika, piše Novi list. Tako je umjesto osiguranih 200 milijuna kuna utrošeno nekoliko desetaka tisuća kuna. Prema zakonu, poslodavcu je bilo omogućeno da, umjesto smanjenja broja zaposlenih, radni tjedan skrati za 20 posto, odnosno za jedan radni dan, a država je radnicima isplaćivala doprinose za dane koje nisu radili.
Pročitajte i ovo
Sada će poslodavac koji dobije potporu moći skratiti radno vrijeme za 20 posto po vlastitom izboru, a ne samo jedan u tjednu kako je do sada bila praksa.Poslodavac koji koristi potporu šest mjeseci, što je zakonski maksimum, moći će organizirati rad tako da njegovi radnici rade četiri i pol mjeseca, a mjesec i pol dana budu na potpori. Radno vrijeme će se moći organizirati i tako da se u jednom mjesecu ne radi cijeli tjedan, piše list.
Dosadašnji je zakon nalagao da potporu može dobiti samo tvrtka koja je u trenutku podnošenja podmirila sve obveze prema državi, a sada će biti moguće dobiti potporu i ako te obveze nisu plaćane, ali je s državom postignut dogovor o obročnoj otplati ili odgodi plaćanja. Uz to, država će biti spremna i na subvencioniranje dijela plaće, ako ona, nakon skraćenja radnog vremena, padne ispod minimalne plaće od 2.814 kuna. No, u sklopu rebalansa smanjit će se sredstva predviđana za primjenu tog zakona. Tako će oni biti srezani na 15 milijuna kuna.
