Plaće radnika u sve većem broju razvijenih zemalja ponovno zaostaju za rastom cijena, dok energetski šok izazvan ratom s Iranom prijeti ugasiti tek započeti oporavak realnih primanja.
Potrošači u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i drugim zapadnim gospodarstvima suočavaju se s novim valom poskupljenja, ponajviše goriva i avionskih karata, nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jedne od ključnih svjetskih energetskih ruta.
U SAD-u je inflacija u travnju dosegnula godišnjih 3,8 posto, dok su prosječne satnice rasle sporije, po stopi od 3,6 posto. Time su cijene prvi put u posljednje dvije godine počele rasti brže od plaća, piše Financial Times.
"Rat ozbiljno remeti opskrbne lance i nastavit će gurati cijene prema gore čak i ako bi se Hormuški tjesnac ponovno otvorio već sutra", upozorila je Diane Swonk, glavna ekonomistica KPMG-a za SAD.
Sličan pritisak osjećaju i britanski radnici. Prosječne plaće, bez uračunatih bonusa, u tromjesečju zaključno s ožujkom realno su porasle tek 0,1 posto. Analitičari očekuju da će u narednim mjesecima ponovno pasti zbog kombinacije rastuće inflacije i usporavanja zapošljavanja.
Ni europodručje nije pošteđeno posljedica. Energetski šok dolazi u trenutku kada su radnici tek počeli nadoknađivati gubitke nastale tijekom inflacijske krize 2022. godine.
Istodobno, diplomatski napori za smirivanje sukoba na Bliskom istoku posljednjih su dana intenzivirani. Iranski pregovarači doputovali su u Dohu, gdje posrednici pokušavaju dogovoriti završne detalje mirovnog sporazuma koji bi uključivao postupno ponovno otvaranje tjesnaca.
Claus Vistesen iz konzultantske kuće Pantheon Macroeconomics procjenjuje da će rast realnih plaća u europodručju tijekom 2026. biti gotovo nepostojeći. U pojedinim državama, poput Francuske, mogao bi već sada biti "duboko negativan" jer vlade nemaju dovoljno fiskalnog prostora za zaštitu građana od novog udara cijena.
Dvije ozbiljne prijetnje
Ekonomisti upozoravaju da ovakav razvoj događaja otvara dvije ozbiljne prijetnje.
Prva je mogućnost da će kućanstva smanjiti potrošnju, što bi dodatno oslabilo gospodarski rast i prisililo kompanije na otpuštanja zbog pada potražnje.
Druga opasnost jest mogućnost da radnici uspiju izboriti veće plaće, što bi moglo dodatno produljiti inflacijski pritisak čak i nakon eventualnog smirivanja cijena energije.
Michael Feroli, glavni ekonomist JPMorgana za SAD, smatra da je trenutni pad realnih plaća izravna posljedica sukoba na Bliskom istoku. Prema njegovim riječima, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i pad cijena energije mogli bi omogućiti novi rast realnih primanja.
No Diane Swonk upozorava da bi dugotrajno visoka inflacija mogla ozbiljno pogoditi tržište rada. "Inflacija smanjuje profitne marže kompanija i negativno utječe na zapošljavanje. Upravo tako dugotrajni rast cijena prerasta u problem tržišta rada", istaknula je.
U Ujedinjenom Kraljevstvu radnici su još na početku sukoba počeli gubiti pregovaračku moć. Nezaposlenost raste, a broj otvorenih radnih mjesta pao je na najnižu razinu u posljednjih pet godina.
Mjere pomoći građanima koje je britanska vlada predstavila prošlog tjedna - uključujući smanjenje PDV-a na ljetna putovanja i restorane te odgodu povećanja trošarina na gorivo - prema riječima Jamesa Smitha iz Resolution Foundationa "nisu zanemarive", ali neće biti dovoljne da zaustave novo razdoblje pada realnih plaća, četvrto od financijske krize 2008. godine.
U europodručju je naknada po zaposlenom tijekom 2025. porasla gotovo dva posto, dok se nezaposlenost i dalje zadržava blizu rekordno niskih razina.
Ipak, podaci Europske središnje banke pokazuju da sindikati ove godine sve teže uspijevaju izboriti veće plaće jer radnici postaju sve zabrinutiji za sigurnost svojih radnih mjesta.
Vistesen upozorava da Francusku očekuje posebno teško razdoblje. "Francuska nema prostora za smanjenje poreza jer si to jednostavno ne može priuštiti. Francuski potrošači podnose najveći teret ove krize", rekao je.
S druge strane, njemački građani mogli bi biti donekle zaštićeni zahvaljujući smanjenju trošarina na gorivo, iako su radnici ondje u slabijoj poziciji za pregovore o većim plaćama.
Simon Wells, glavni europski ekonomist HSBC-a, smatra da su radnici u nekim europskim državama ipak bolje zaštićeni od rasta cijena nego njihovi američki kolege. Kao ključne razloge navodi indeksaciju plaća, veće štedne rezerve kućanstava i snažniju državnu pomoć, posebno u Španjolskoj.
Andrew Kenningham iz Capital Economicsa upozorava da, iako posljedice rata s Iranom još uvijek nisu dosegnule razinu energetskog šoka iz 2022., sve je izglednije da će gospodarstvo europodručja skliznuti u blagu recesiju.
"Što je udarac gospodarstvu snažniji, to će oporavak realnih plaća trajati dulje", zaključio je.
-
Očevid u tijekuAutobus s učenicima sletio s ceste: Četiri djevojčice u bolnici, jedna je na operaciji
-
evo što je odlučenoSeverini napokon stigla presuda nakon 12 godina sudske borbe za sina
-
Otkriće njemačkih znanstvenikaOvaj vitamin pomaže stanicama raka u preživljavanju, ali bi nam mogao omogućiti i borbu protiv njega
