Svega nekoliko tjedana nakon što je SAD pokrenuo kampanju bombardiranja, direktori SpaceX-a sastali su se s dužnosnicima Pentagona. Njihov argument bio je jednostavan: vojska je dosad plaćala oko 5000 dolara po Starlinkovom terminalu za vezu, dok je u stvarnosti koristila višu razinu usluge vrijednu blizu 25.000 dolara mjesečno, pokazuju interni dokumenti Pentagona.
Očevid u tijeku
Autobus s učenicima sletio s ceste: Četiri djevojčice u bolnici, jedna je na operaciji
Otkriće njemačkih znanstvenika
Ovaj vitamin pomaže stanicama raka u preživljavanju, ali bi nam mogao omogućiti i borbu protiv njega
Afera u Zagrebu
Tomašević se pravdao oko Kostanjevića pa iznenada obznanio: "Direktor u Holdingu je pod izvidima, dao je ostavku"
Ovaj sukob moći, koji dosad nije bio poznat javnosti, otkriva koliko rastuća ovisnost američke vojske o SpaceX-u daje Elonu Musku nevjerojatnu polugu nad ključnim slojem američke nacionalne sigurnosti - i to baš u trenutku kada njegova tvrtka traži načine za povećanje prihoda uoči najavljene javne ponude dionica (IPO) koja bi mogla biti jedna od najvećih u povijesti, piše Reuters.
Elon Musk
Foto:
AP
Svemirske cijene za kamikaza-dronove
Glavni kamen spoticanja postala je upotreba Starlinka na dronovima samoubojicama LUCAS. Riječ je o jeftinom američkom modelu, sličnom iranskom Shahedu, koji može dugo kružiti iznad mete prije nego što se obruši i detonira.
Za razliku od komercijalnih Starlink terminala, SpaceX Pentagonu prodaje vojnu verziju nazvanu Starshield. Iz SpaceX-a su tvrdili da dronovi LUCAS rade u uvjetima koji zahtijevaju znatno skuplju "zrakoplovnu pretplatu", dok je Pentagon uzvraćao da je cijena od 25.000 dolara mjesečno namijenjena pravim zrakoplovima, a ne kamikaza-dronovima koji Starlink koriste tek nekoliko minuta ili sati prije nego što budu uništeni.
Starlink uređaj
Foto:
IMAGO/Shotshop
Budući da su zračni udari na Iran bili u punom jeku, Pentagon se na kraju morao povući. Pristali su platiti višu cijenu koju je tražio SpaceX, čime se trošak svakog pojedinog LUCAS drona (koji je dotad iznosio oko 30.000 dolara) gotovo udvostručio.
Pentagon stjeran u kut: "Imaju ih u šaci"
Iako Ministarstvo obrane SAD-a traži alternativne ponuđače, istina je da ne postoji tvrtka koja može parirati Starlinku. Ta je satelitska mreža postala neizostavan alat u modernom ratovanju još od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. SpaceX u orbiti drži oko 10.000 satelita – više od 60 posto svih postojećih – što daleko nadmašuje konkurenciju.
Rizici ovisnosti o jednom čovjeku postali su jasni još tijekom rata u Ukrajini, kada je Musk naredio gašenje Starlinka u određenim dijelovima zemlje kako bi omeo ukrajinsku protuofenzivu. Nedavno su i testovi američke mornarice propali kada je globalni ispad Starlinka ostavio vojne brodove bez posade da bespomoćno plutaju oceanom.
Logo Space X-a
Foto:
AP
"SpaceX definitivno drži američku vladu u šaci", istaknuo je Clayton Swope, viši suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. Za razliku od tradicionalnih vojnih izvođača, SpaceX ima ogroman komercijalni potencijal, a od američke vlade ostvaruju tek 20 posto ukupnih prihoda.
Javne prozivke na društvenim mrežama
Tenzije su eskalirale početkom ožujka, nedugo nakon prvih američkih napada na Iran. Kada je jedan korisnik na X-u objavio sliku drona LUCAS navodeći da ima integrirani Starlink terminal, Musk je osobno odgovorio:
"Korištenje terminala za oružane sustave krši uvjete komercijalne usluge Starlinka. To vrijedi za sve i gasi se čim se otkrije. Postoji zasebna mreža pod nazivom Starshield kojom upravlja američka vlada."
Zgrada Pentagona
Foto:
AP
Iako su iz Pentagona demantirali kršenje dogovora, odmah su uslijedili krizni sastanci s čelnicima SpaceX-a. Unatoč nelagodi u vojnim redovima, Pentagon trenutačno razmatra kupnju još više od 3500 Starshield pretplata, što bi Muskovoj tvrtki donijelo stotine milijuna dolara novih godišnjih prihoda.
Pola milijarde dolara za internet građanima Irana
Osim u vojne svrhe, Starlink se pokazao ključnim i na ulicama. Nakon što su iranske vlasti u siječnju krvavo ugušile prosvjede te počele gasiti internet i ometati signal prokrijumčarenih terminala, Pentagon je s Muskovom tvrtkom započeo pregovore o pružanju izravne satelitske mobilne veze (slično 5G mreži) izravno na mobitele iranskih građana, kako bi zaobišli državnu cenzuru.
Starlink uređaj
Foto:
IMAGO/Zoonar
Međutim, SpaceX - tvrtka koja je 2025. na Starlinku zaradila 11,4 milijarde dolara - za taj je tehnološki pothvat ponudila šokantnu cijenu: 500 milijuna dolara za pokretanje usluge, uz dodatnih 100 milijuna dolara mjesečne naknade za njeno održavanje.
Prema internim dokumentima, te su brojke izazvale pravu uzbunu među obrambenim dužnosnicima u Washingtonu, a još uvijek nije poznato jesu li i na ovaj Muskov uvjet na kraju morali pristati.