Promjena prognoze rezultat je "koraka načinjenih u procesu povezivanja hrvatskih s institucijama Europske unije i u konačnici članstva, možda do kraja ovog desetljeća", konstatirala je analitičarka Moody's-a Joan Feldbaum-Vidra.
Pročitajte i ovo
Moody's je krajem 2001. dodijelio Hrvatskoj rejting Baa3, koji se otada nije mijenjao.
U toj agenciji smatraju da parlamentarni izbori zakazani u studenom ove godine neće u značajnoj mjeri utjecati na srednjoročnu političku orijentaciju prema EU, iako bi ove godine taj proces mogao "blago usporiti".
"Vlada se usredotočila na smanjivanje visoke razine euroizacije inozemnog duga kroz refinanciranje duga denominiranog u inozemnim valutama dugoročnim instrumentima denominiranim u kunama", naglasila je Feldbaum-Vidra.
Naime, visoka razina euroizacije gospodarstva i javnog duga koči rast rejtinga jer je Hrvatska zbog njih jako ranjiva na nagle promjene tečajeva, tumači ona.
U procesu pristupa u članstvo u EU od Hrvatske će se tražiti da kontrolira visinu manjkova, nastavi smanjivati državnu pomoć i jamstva, reformira sustav uprave i pravosuđa te zdravstvene skrbi, restrukturira gubitaške kompanije u javnom sektoru poput brodogradilišta, i provede ostale strukturalne reforme kako bi gospodarstvo postalo konkurentnije a javne financije zdravije, podsjećaju u agenciji.
"Poboljšanje poslovne klime pomoći će privući izravna inozemna ulaganja i potaknuti rast izvoza koji zaostaje za ostalim tranzicijskim gospodarstvima", ističe Feldbaum-Vidra, ukazujući na prenapuhani javni sektor, visoku razinu birokracije i administrativnih prepreka, korupciju, slab pravosudni sustav i nefleksibilne zakone o radu u Hrvatskoj.
Visok manjak platne bilance (oko osam posto BDP-a) i vanjskog duga (oko 85 posto BDP-a) još uvijek blokiraju pozitivne promjene kreditnog rejtinga, upozorava analitičarka, izdvajajući kao jedan od glavnih izvora rizika sve dostupniju likvidnost za državu, dijelom uslijed izglednog članstva u EU, kao i moguće ekonomske probleme koje bi ta visoka razina likvidnosti mogla prouzročiti.
"Taj pojačani rizik dodatno ukazuje na potrebu značajnog restrukturiranja gospodarstva kako bi se osigurao brži održivi rast i obuzdali pritisci na bilancu plaćanja", zaključuje Feldbaum-Vidra.
