Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Industrija nafte INA potpisala je jučer ugovor o obnovljivom konzorcijskom zajmu od jedne milijarde američkih dolara, priopćeno je iz Ine. To je najveći konzorcijski zajam u Hrvatskoj ikad.


Zajam će imati rok dospijeća od pet godina uz opcionalna dva jednogodišnja produljenja (5+1+1).

Vezani članci Andrej Plenković u obilasku rafinerije Sisak (Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL) - 1 Koronakriza je ovoj velikoj tvrtki otrgnula gotovo milijardu kuna. Sada najavljuju otkaze za 250 radnika, ali i - nova ulaganja Slika nije dostupna Linić: HEP i Ina krivi za pad industrijske proizvodnje

Sredstva će se koristiti za refinanciranje postojećih kredita i za opće namjene, najvećim dijelom za modernizaciju rafinerija, kaže se u priopćenju.

Vodeći nominirani aranžeri zajma su Bank of Tokyo-Mitsubishi Ufj ltd., Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, N.A., Privredna banka Zagreb i Société Générale Corporate and Investment banking.

Ina je krajem veljače izvijestila da je ovlastila konzorcij banaka da ugovore i osiguraju obnovljivi zajam u iznosu od jedne milijarde američkih dolara.

U obavijesti koju je tada prenijela Zagrebačka burza, navodi se da je Ina grupa jedna od najvećih vertikalno integriranih naftnih korporacija u jugoistočnoj Europi te da je u 51 postotnom državnom vlasništvu, dok strateški partner, mađarski MOL, drži 25 posto vlasništva.

Podsjeća se i da je u studenom prošle godine javnom ponudom 17 posto redovnih dionica Ine uvršteno u ponudu Zagrebačke i Londonske burze.

Osnovne djelatnosti Ine su istraživanje i proizvodnja nafte i plina, rafinerijska prerada te veleprodaja i maloprodaja putem lanca benzinskih postaja.

Ina je jedina u Hrvatskoj nadležna za proizvodnju, skladištenje i dobavu plina, a otprilike 41 posto ukupnih potreba pokriva uvozom plina iz Rusije, navodi se u tadašnjoj obavijesti Ine.

Prema podacima iz poslovnog izvješća koje je Ina dostavila Zagrebačkoj burzi, neto dobit Ina grupe za 2006. godinu otprilike je na razini 2005. godine, odnosno u 2006. neto dobit je iznosila 883 milijuna kuna ili 151 milijun dolara, te je u kunama dva milijuna kuna manja nego li godinu prije, ali je iskazano u dolarima dva milijuna dolara veća.

Zarada po dionici za prošlu godinu iznosi 88,3 kune, dok je 2005. godine iznosila 88,5 kuna.