Hrvatski turizam uspješan, ali...

To su samo neki od zaključka studije/istraživanja o turizmu u Hrvatskoj izneseni na okruglom stolu o stanju i budućnosti hrvatskog turizma kojega su u Zagrebu zajednički organizirali Sindikat turizma i usluga Hrvatske (SUTH), zagrebački ured međunarodne sindikalne asocijacija ICEM-IUF te zagrebački ured Zaklade Friedrich Ebert.

Pročitajte i ovo Važna stvar Jedna od najvećih investicija u hrvatski turizam: Hotelski div počinje s gradnjom Skijanje kod Kim Jong Una Najzatvorenija zemlja primila prve turiste: "Vidjeli smo tek dvije trgovine, a posebne upute dobili smo za fotografiranje i - presavijanje novina"

Navedenu studiju su uz financijsku potporu Zaklade i za potrebe sindikata izradile Maruška Vizek i Ljubomira Lončar s zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Analizirajući stanje i razvoj hrvatskog turizma u zadnjih deset godina autorice su se bazirale na podacima za djelatnost hotela i restorana Državnog zavoda za statistiku, po kojima je ta djelatnost rasla iznimno brzo, ali još uvijek manje nego u drugim mediteranskim zemljama.

Vizek je posebno naglasila da je pritom u toj djelatnosti prisutna natprosječna stopa rasta zaposlenosti uz istodobno konstantno niže plaće za 15 do 20 posto od prosječne neto plaće na razini države. Ta je razlika u Hrvatskoj veća nego u većini mediteranskih zemalja.

Istaknula je i da su nedovoljne investicije u turizmu dovele do loše strukture smještajnih kapaciteta odnosno povećanja postelja u privatnom smještaju te stagnacije ili smanjenja postelja u hotelima, što onemogućava kvalitetno produljenje sezone.

Ipak prihodi od turizma su se od 1993. do 2006. ušesterostručili, prihodi tvrtki rastu nešto brže od rashoda, a time se iz godine u godinu smanjuju i gubici te djelatnosti.

Ako se nastave dosadašnji trendovi u smislu neznačajnijih razina investicija, i uz pretpostavku da će se potražnja za Hrvatskom u idućih pet godina nastaviti ritmom kao u zadnjih pet godina, Hrvatska bi od turizma 2011. mogla ostvariti oko 9,2 milijarde eura prihoda ili oko 3 milijarde više nego 2006.

Isto tako noćenja bi prema projekcijama studije 2011. moglo biti oko 70 milijuna ili oko 20 milijuna više nego 2006. Broj postelja bi porastao sa oko 936 tisuća na oko 1,08 milijuna.

Prosječne neto plaće zaposlenih bi do tada trebale porasti s 4.600 kuna na 6.032 kune, a zaposlenih bi bilo više za oko 10 tisuća ili ukupno oko 97 tisuća.