Hrvatska u TOP 10 po nepovoljnom omjeru

'Mi smo praktički pri vrhu, europskom vrhu , ali i među prvih deset zemalja na svijetu s najnepovoljnijim omjerom zaposlenih i broja umirovljenika', kaže Bernard Jakelić, direktor HUP-a.

Pročitajte i ovo Viša od prosjeka Imate li vi ovoliko? Objavljena prosječna plaća u Zagrebu, u ovoj djelatnosti najviše se zarađuje Rad na pola radnog vremena Raste broj umirovljenika koji koriste ovo pravo, prednjače muškarci

Od četiri milijuna stanovnika, Hrvatska danas ima oko 1.170.000 umirovljenika, a samo milijun i pol zaposlenih. Podzaposlenost je problem za koji se zna već godinama. 1990. je omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio 1:3,5. Godinu dana poslije smanjen je na 1: 2,56. Iz godine u godinu sustavno se smanjivao, da bi danas došao na razinu koja je za razvijene europske zemlje nezamisliva. Tamo taj isti omjer iznosi 1:3. Naravno da se s ovim problem susreće i druge zemlje, pa čak i one susjedne poput Italije i Slovenije. Ipak, porazna je činjenica da su u Europi od nas gori jedino Mađari, Bugari i Rumunji.

'Bilo bi vrlo nepristojno govoriti da su umirovljenici krivi za takav jedan omjer. Naravno da je recesija, ova ekonomska kriza koja uzima danak i koja iz mjeseca u mjesec povećava za otprilike 10.000 nezaposlenih,. Ozbiljno narušila ovaj odnos', kaže Silvano Hrelja, Hrvatska stranka umirovljenika.

Ipak, prosječni radni staž korisnika starosne mirovine U Hrvatskoj iznosi 32 godine, invalidske 23 godine, a obiteljske 27. Prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 29 godina. Pritom udio umirovljenika koji su navršili 40 i više godina radnog staža iznosi manje od 12 posto. Još šokantniji su podatci o strukturi mirovina. Od ukupnog broja umirovljenika, tek je polovica korisnika starosne mirovine. 26 posto čine invalidske, a oko 22 posto obiteljske mirovine. U udruzi umirovljenika tvrde da su za ovakvu statistiku odgovorne sve dosadašnje vlade koje su favorizirale uvoz , odnosno smanjivale proizvodnju i gasile radna mjesta. Uz sve to pogodila nas je i recesija.

'Svako ugašeno radno mjesto nije ugašeno radno mjesto samo za tog čovjeka nego i za buduće generacije. Prema tome šteta je dugoročna i šteta je i velika i nju ćemo plaćati , odnosno danak takvom nerazumnom ponašanju plaćat ćemo ne samo u doba ove krize nego i puno, puno kasnije', kaže Hrelja.

Omjer zaposlenih i umirovljenika usko je povezan s gospodarskim rastom. Dakle, do povoljnijeg omjera može dovesti jedino jača gospodarska aktivnost , što znači da se značajnije promjene neće dogoditi u skorije vrijeme. 

'S druge strane, promišljati možda o nekim novim zakonskim rješenjima koja bi omogućila i reaktivaciju te mlađe populacije, tih umirovljenika i vraćanje na tržište rada. Premda to naravno nije jednostavno, kaže Bernard Jakelić, direktor HUP-a.

I dok Hrvatska svaki mjesec dobije novih 1.000 umirovljenika i nekoliko tisuća nezaposlenih , Europa u kojoj je ovaj omjer više nego dvostruko povoljniji već razmišlja o prevenciji u obliku produljenju radnog vijeka. 

'Tri su komponente koje se međusobno isprepliću . jedna je ekonomska odnosno financijska , druga je socijalna – socijalizacija tih ljudi i naravno treća je razvojna, jer ne zaboravimo da ljudi s iskustvom, dobrog zdravlja , u dobroj kondiciji itekako su značajni na radnim mjestima', tvrdi Mladen Vedriš, pročelnik katedre za ekonomsku politiku , Pravni fakultet Zagreb.

Vedriš tvrdi kako je do ovakve situacije dovela i činjenica da je Hrvatska preskočila drugi val investicija. 80 posto izvoza drugih tranzicijskih zemalja poput Mađarske čine proizvodi tvrtki koji nisu postojale prije 15-ak godina. Kod nas je situacija obrnuta. One koje su proizvodile prije 15 godine postoje.

'Mi smo išli onom ekonomskom logikom da ono što sami ne stvorimo da je moguće kupiti, a da je moguće kupiti moguće je i posuditi. Paralelno potaknuti investiranje domaće, ali i strano, a vidjeti što ti investitori na tržištu rada moraju pronaći među onima koji su nezaposleni to je odgovor na pitanje kako povećati taj broj', kaže Vedriš.

Mjera koju ne treba podcijeniti je i reaktiviranje odnosno ponovno zapošljavanje umirovljenika. Ipak, i za to je potreban novi investicijski ciklus. Kako onda riješiti ovaj problem? 

'Nužno je tražiti rješenja za uključenje što više ljudi u taj drugi stup, ali isto tako pronalaženje mjera za poticanje uključivanja ljudi u treći mirovinski stup da sudjeluje i Vlada i poslodavci i sindikati kako bi se našao zadovoljavajući model da bi se na neki način omogućila održivost čitavog mirovinskog sustava', kaže Bernard Jakelić.

Dovodi li omjer zaposlenih i umirovljenika u Hrvatskoj u pitanje održivost mirovinskog sustava? Svi naši sugovornici složili su se da ne. Naravno da je održiv, ali pod koju cijenu? Hrvatska će kao socijalna zemlja u svakom slučaju podupirati mirovinski sustav. Jedini problem je što nam tako ostaje manje prostora za stvaranje, a ono osigurava mirovine ne samo za danas nego i za sutra.